Procjenjuje se da više od 5.000 Srba ne može ostvariti pravo na hrvatsko državljanstvo zbog administrativne pogreške. Naime, prema članku 22 nekadašnjeg Zakona o državljanstvu SFRJ, republičko državljanstvo djece upisivalo se na osnovu državljanstva oba roditelja bez obzira na to u kojoj se republici u Jugoslaviji dijete rodilo. Budući da je republičko državljanstvo u Jugoslaviji imalo drugorazredni značaj, mnogi matičari se nisu pridržavali saveznog zakona, pa je tako u Srbiji za više od 5.000 djece koja su rođena između 8. aprila 1977. i 7. oktobra 1991. godine upisano državljanstvo republike Srbije umjesto Hrvatske, iako su im oba roditelja bila rođena u Hrvatskoj i prema tome hrvatski državljani. To tada nije predstavljalo problem, ali Hrvatska im je nakon osamostaljenja odbijala priznati državljanstvo jer su bili upisani u matične knjige Srbije.

Miodrag Linta

Svjestan ovog problema, a na inicijativu beogradskog Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti (UZUZ), poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i predsjednik Saveza Srba iz regiona, Miodrag Linta, predložio je prošlog mjeseca amandman na prijedlog zakona o dopunama Zakona o državljanstvu Republike Srbije, koji je usvojen po hitnom postupku, a tim bi amandmanom oštećeni Srbi dobili mogućnost da podnesu zahtjev za ispravak državljanstva u matičnim knjigama kako bi se poslije mogli upisati i kao hrvatski državljani. Taj amandman u Narodnoj skupštini, nažalost, nije prošao.

“Uprava za upravne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije smatrala je da amandman koji sam podnio na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Republike Srbije proizvodi navodnu pravnu nesigurnost”, kaže Linta. Međutim, suština obrazloženja za odbijanje ovog amandmana je ta da su roditelji svojevremeno koristili pravo da djetetu izaberu poddržavljanstvo, odnosno republičko državljanstvo.

Boris Milošević

Pravnik i saborski zastupnik SDSS-a u Saboru, Boris Milošević, kaže kako tada nije postojala zakonska opcija po kojoj su roditelji mogli izabrati državljanstvo federalne jedinice koje će se djeci upisati u matičnim knjigama. “I po zakonu tadašnje federalne jedinice Srbije i federalne jedinice Hrvatske, djeci se upisivalo državljanstvo koje imaju oba roditelja, a izbor je bio moguć jedino ako su roditelji imali različito državljanstvo, što kod ovih ljudi nije bio slučaj”, objašnjava Milošević.

Savo Manojlović iz UZUZ-a smatra da je razlog odbijanja amandmana sasvim drugačiji od prezentiranog. “U tom obrazloženju se ne navodi ni tačan član zakona na koji se Uprava za državljanstvo MUP-a Srbije poziva jer toga uopšte i nema u zakonu. Pravi razlog je otpor birokracije. Na amandmanu je radilo više ljudi, među kojima su i profesori pravnih fakulteta, a podržao ga je i gospodin Ratko Bubalo koji je najbolji poznavalac prakse vezane uz ove slučajeve, a čija je organizacija izvršni partner UNHCR-a”, kaže Manojlović.

Savo Manojlović

Brojni pojedinci individualno su pokušavali riješiti ovaj problem zahtijevajući od Srbije da im se ispravi pogreška u matičnim knjigama. Međutim, administrativni izgovor za odbijanje zahtjeva uvijek je bio taj da će oni ispravkom izgubiti srpsko državljanstvo i postati apatridi, tj. lica bez državljanstva. Manojlović smatra da je izlaz iz te pat-pozicije bio upravo predloženi amandman koji omogućava da ti ljudi zadrže i srpsko državljanstvo. Po svemu sudeći, Srbija nema namjeru brisati svoje državljane i oduzimati im srpsko državljanstvo, ali zbog inertne birokracije ne žele se prihvatiti posla i ispraviti pogreške, odnosno omogućiti ostvarenje prava građanima Republike Srbije koji su rođeni kao državljani drugih republika SFRJ, a pogrešno im je bilo upisano državljanstvo Republike Srbije, da dobiju i ta državljanstva, odnosno u ovom slučaju državljanstvo Republike Hrvatske.

Brojni su se problemi izrodili iz ove pogreške. “Srbi, čija su oba roditelja hrvatski državljani, moraju prilikom svakog dolaska u Hrvatsku da se prijave u policijsku stanicu i odjave prilikom odlaska iz zemlje kao da su osuđenici. Pored toga, imaju probleme oko ostvarivanja prava na svoju imovinu i ne mogu u periodu od šest mjeseci da borave u Hrvatskoj više od tri mjeseca, a javljaju se i mnogi drugi problemi”, kaže Linta. Dešavalo se čak da je ovakva situacija razdvajala obitelji, gdje su se neki članovi vratili u Hrvatsku, dok drugi nisu mogli jer nemaju državljanstvo. Također je bilo slučajeva u kojima su neki poduzetnici željeli preseliti svoj obrt u Hrvatsku, ali zbog istog problema nisu to mogli učiniti. Jutarnji list je na primjer ovaj problem predstavio bombastičnim i zlonamjernim naslovom: “Tisuće Srba žele se domoći Hrvatske putovnice”. Sigurno postoje oni kojima bi hrvatska putovnica bila prečac za odlazak u Europu, ali da to i jeste razlog, oni zakonski imaju pravo na tu putovnicu kao i svi ostali hrvatski državljani.

Linta kaže kako je na posljednjem sastanku u Upravi za upravne poslove MUP-a Srbije dogovoreno da se u okviru postojećeg pravnog sustava još jednom pokuša pronaći rješenje za oštećene građane srpske nacionalnosti. Ako bi ti ljudi uspjeli dobiti bitku sa Srbijom i ako bi se ispravila pogreška u matičnim knjigama, ostaje im bitka s hrvatskom birokracijom za dobivanje hrvatskog državljanstva. Službena Hrvatska im je navodno obećala da će izdati rješenje o hrvatskom državljanstvu samo ako Srbija ispravi pogrešku. Boris Milošević sumnja da će to ići baš tako jednostavno, no ipak vjeruje u konačan pozitivan ishod.

U svakom slučaju, dobro je to što je ovaj problem konačno definiran i što je prepoznat od pojedinih institucija. “Mi smo uspeli da im damo nadu da nisu sami i da se vredi boriti za svoja prava. Birokratija je do sada ovaj problem minimalizovala i bagatelisala. Iz kabineta ministra unutrašnjih poslova bili su začuđeni kada su ljudi počeli organizovano da ističu problem s birokratijom jer ni oni nisu svesni da problem postoji. Prvo su ih ignorisali, onda su nas ismevali, na kraju ćemo ipak pobediti”, kazao je Manojlović i poručio građanima koji imaju ovaj problem da se obrate na njihovu mejl adresu: drzavljanstvo@uzuz.rs.

Nadamo se da će ovaj put, za razliku od mnogih drugih sličnih slučajeva, građani pobijediti tromi birokratski sustav i da neće i dalje ispaštati zbog administrativnih pogrešaka.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email