Novi Zakon o zadrugama, NN br. 34/11, stupio je na snagu 31. 3. 2011. godine.

Svugdje gdje postoji problem zapošljavanja kao na primjer u ratom opustošenim područjima zadruga može bar donekle pomoći u rješavanju toga teškog problema. Zakonodavac određuje zadrugu kao dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njegovi članovi, a svojim radom i drugim djelatnostima ili korištenjem njenih usluga na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruje, unapređuje i štiti svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge interese i time ostvaruje ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana (čl. 1 ZZ-a).

Okupljanjem više malih proizvođača u zadrugu može se pospješiti obavljanje svoje djelatnosti i vlastiti položaj na tržištu. Na primjer zajednički istup na tržištu, objedinjavanje nabave, marketinga, financija, računovodstva, donacija, raznih programa i pristupa fondovima Europske unije.

Osnivanje i prestanak zadruge

Zadrugu može osnovati najmanje sedam osnivača koji su poslovno sposobni bilo da su fizičke ili pravne osobe. Osnivanjem zadruge osnivač se upisuje u imenik članova zadruge te tako postaje član zadruge. Član zadruge može biti samo osoba koja sudjeluje u radu i drugim aktivnostima zadruge, dok se članstvo ipak ne može steći samo unosom uloga člana. Član zadruge ne može prenijeti svoje članstvo na neku drugu osobu. Zakonodavac uvodi zabranu takmičenja sa zadrugom, što znači da članovi zadruge ne mogu samostalno obavljati djelatnost koja ulazi u djelatnost zadruge. Ne mogu proizvoditi iste proizvode, davati iste usluge, izlaziti samostalno na tržište, niti osnivati trgovačka društva koja konkuriraju zadruzi. Odluku o osnivanju donosi osnivačka skupština, dok pravo glasa imaju svi koji su potpisali izjavu o prihvaćanju pravila zadruge. Zadruga stječe svojstvo pravne osobe upisom u registar trgovačkog suda. Zadruga je osnovana u trenutku potpisivanja izjave osnivača o prihvaćanju pravila zadruge na osnivačkoj skupštini. Osnivačka skupština donosi odluke većinom glasova osnivača (čl. 9 ZZ-a).

Razlozi za prestanak zadruge su sljedeći: a) odlukom skupštine o prestanku, b) pripajanje drugoj zadruzi ili podjela na više novih zadruga, c) odlukom suda o brisanju zadruge ili ukidanjem zadruge po službenoj dužnosti, d) nedostavljanjem financijskih izvještaja nadležnom tijelu, e) poslovanje zadruge šest mjeseci s brojem članova manjim od propisanih kao i zbog drugih slučajeva propisanih ZZ-om. Odluku o prestanku donosi ured državne uprave na temelju mišljenja Hrvatskog saveza zadruga (čl. 43 ZZ-a). U slučaju prestanka zadruge spajanjem, pripajanjem ili podjelom, prava i obveza zadruge prenose se na pravne slijednike. U slučaju likvidacije zadruge, nakon podmirenja obveza prema vjerovnicima i povrata duga članovima zadruge preostala imovina prenosi se na jedinice lokalne samouprave, s tim da je jedinica lokalne samouprave dužna takvu imovinu upotrijebiti za razvoj zadrugarstva na svom području. Treba reći da zadruga pravno prestaje brisanjem iz sudskog registra.

Tijela zadruge

Zakonodavac točno propisuje tijela zadruge i njihove ovlasti. Najviše tijelo je skupština zadruge koju čine svi članovi zadruge. Skupština primjerice donosi pravila zadruge, opće akte, bira i opoziva predsjednika skupštine, članove nadzornog odbora, upravitelja te donosi poslovni plan zadruge, financijski plan, odlučuje o raspodjeli dobiti, prihodima, gubicima, statusnim promjenama, prestanku zadruge i sl. Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih članova skupštine. Član skupštine ima samo jedan glas a može ga zastupati punomoćnik na temelju pisane punomoći.

Zadruga ima i nadzorni odbor koji ima najmanje tri člana, a broj članova mora biti neparan. Odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. Mandat nadzornom odboru traje četiri godine. Nadzorni odbor nadzire zakonitost vođenja poslova zadruge, raspravlja godišnja financijska izvješća o radu zadruge, daje mišljenja o raspodjeli dobiti, izvješćuje skupštinu o rezultatima nadzora. Ako zadruga ima manje od 20 članova, njegove poslove može obavljati skupština zadruge. Ako nadzorni odbor utvrdi teže povrede koje učini upravitelj zadruge, mora sukladno ZZ-a obustaviti te odluke i radnje upravitelja. Također, ako je u pitanju i nesposobnost upravitelja, kršenje propisa, pravila zadruge, odluka skupštine i sl.

Zadruga mora imati upravitelja koji mora biti fizička i potpuno poslovno sposobna osoba, a koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova upravitelja utvrđene Zakonom o trgovačkim društvima (NN br. 111/93, 34/99 i 121/99).Upravitelj predstavlja i zastupa zadrugu prema vani. Ako je spriječen zamjenjuje ga predsjednik skupštine. Upravitelj vodi poslove zadruge, donosi pojedinačne akte kojim se reguliraju prava zaposlenih iz radnog odnosa te obavlja i druge poslove sukladno ZZ-a i pravilima zadruge.

Imovina zadruge

Imovinu zadruge čine ulozi članova, sredstva koja je zadruga stekla obavljanjem djelatnosti te imovina stečena na druge načine. Imovina pripada zadruzi i služi za obavljanje njezine djelatnosti i podmirenja njezinih obveza. Ulog člana može biti osnovni i dodatni. Osnovni ulog je obvezan i svaki član zadruge mora unijeti minimalan unos koji nije manji od 1.000,00 kn. Visinu određuje skupština i on je jednak za sve članove. Dodatni ulog je svota uz osnovni ulog, on je jednak za sve članove i njegovu visinu određuje skupština. To je izvor kapitala, a iznos uloga upisuje se na ime člana zadruge u imenik članova. U pravilu ulog je u novcu ali može biti i u stvarima ili pravima uz prethodnu procjenu vrijednosti po sudskom vještaku. Vlasnik uloga odgovara za pravne i fizičke nedostatke uloga (stvari): kao da se radi o prodaji ili kao da se radi o zajmu ili zakupu stvari. Ako unosi tražbinu odgovara njezin vlasnik za naplativost i postojanje. Nakon prestanka članstva ulog se vraća članu zadruge. Ako postoji problem nedostatka kapitala, zadruga to rješava uvođenjem novčanih pologa na članove zadruge koji su zainteresirani za poslovanje zadruge. Ovakve uloge zadruga vodi posebno u poslovnim knjigama. U pravilu djelatnost zadruge obavljaju njezini članovi, ali zadruga može zapošljavati radnike pa i treće osobe koje nisu članovi zadruge. Zadruga može obavljati djelatnost s ciljem stjecanja dobiti kao i bez namjere stjecanja dobiti. Zadruga prije pokriva nastale gubitke pa nakon pokrića gubitaka iz ostvarene dobiti izdvaja najmanje 30% za razvoj zadruge i najmanje 5% obvezne pričuve. Ostatak dobiti dijeli se članovima zadruge, ulagačima, radnicima zadruge ili za druge namjene sukladno odluci skupštine.

Zadruga za svoje obveze odgovara svom svojom imovinom (čl. 42 ZZ-a). Zadruga ne odgovara za obveze svojih članova, ali ni član zadruge ne odgovara za obveze zadruge. Izuzetak je samo zloupotreba članstva u zadruzi (čl. 42 ZZ-a).

Vrste zadruga

Važno je napomenuti koje se sve zadruge mogu osnovati po ZZ-a. Za osnivača zadruge to je važno. To razrađuje ZZ-a u člancima od 57 do 69. S obzirom na djelatnosti mogu se osnovati sljedeće zadruge: Poljoprivredna zadruga: glavna djelatnost je biljogojstvo, lovstvo, stočarstvo, šumarstvo i sl. djelatnosti kao i uslužne djelatnosti koje su u vezi s tim. Radnička zadruga: zadruga gdje najmanje 2/3 njenih članova imaju sklopljen ugovor o radu sa zadrugom. Ribarska zadruga: glavna djelatnost je ribarstvo te ulov, uzgoj, prerada i plasman ribe na tržište. Stambena zadruga: osnovana radi zadovoljavanja stambenih potreba njezinih članova. Graditeljska zadruga: osnovna djelatnost je građenje. Socijalna zadruga: osniva se radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, starih i nemoćnih osoba te osoba s umanjenom radnom sposobnošću i osoba koje nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a koje nisu u mogućnosti radom i prihodom od imovine osigurati sredstva za život. Ovakve osobe mogu biti davaoci usluga, korisnici pa i radnici zadruge. Potrošačka zadruga: podrazumijeva djelatnost zajedničke kupnje, odnosno nabave robe i usluga. Obrtnička zadruga: u njoj je najmanje polovina članova angažirana sukladno Zakonu o obrtu. Sekundarna zadruga: osnivaju je dvije ili više zadruga radi zajedničkog nastupa na tržištu, povećanja konkurentnosti i ostvarivanja nekih drugih zajedničkih interesa.

Dakle, Zakon o zadrugama promiče zaposlenost i omogućava stjecanje profita, vlasništva i kapitala.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email