Zagreb na Savi – milenijumski projekat Grada Zagreba

Piše: Vida Burić Isaković

Gotovo nikada, a posebno u poslednjih pola veka, Zagreb nije koristio svoj vodni potencijal što dokazuje činjenica da se između samog grada i reke uvek nalazila velika i često nepremostiva …

Gotovo nikada, a posebno u poslednjih pola veka, Zagreb nije koristio svoj vodni potencijal što dokazuje činjenica da se između samog grada i reke uvek nalazila velika i često nepremostiva močvara. Gradska vlast često nije znala šta bi s rekom sve do dolaska Milana Lenucija na prelasku iz 19. u 20. vek kada se javljaju prvi planovi za Savu prema kojima je Zagreb trebalo da dobije industrijsku zonu istočno od Trnja.

Neminovna veza Zagreba i reke Save uvek su bile poplave, a poslednja velika poplava dogodila se 1964. godine kada je izgrađen kolosalni nasip koji danas deli grad na dva dela. Usled tranzicionih vremena, novonastalih prilika u kojima se našla Republika Hrvatska kao i sam Grad Zagreb, javlja se osvešćeniji i praktičniji način prilaska ovom velikom problemu. Kako mnogi svetski gradovi leže na svojim rekama i koriste pun privredni i turistički pontecijal istih, javila se potreba da se Zagreb približi Savi i Sava Zagrepčanima.

Zagreb na Savi službenog naziva „Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice sa Republikom Slovenijom do Siska“ je multidisciplinarni projekat iskorišćavanja reke Save od granice sa Slovenijom do Siska, a prvenstveno je namenjen rešavanju zagrebačkih potreba vezanih za vodosnadbevanje, odbranu od potencijalnih poplava, zaštitu okoline i korišćenje hidroenergetskih potencijala toka Save. Još 2013. godine donet je zaključak o načinu pripreme pomenutog programa, koji se temelji na Strategiji upravljanja vodama i Strategiji energetskog razvoja Hrvatske, no, Zagreb na Savi je odmah pokrenuo kontroverzne komentare i podelio profesionalnu javnost, pogotovo arhitektonsku, i građane koji i dalje sumnjaju u celovitost rešenja i ukazuju na opasnost defanzivne uloge koju igraju arhitektonske strukovne organizacije. Ono što je najviše zanimalo građane i preduzetnike je činjenica da je pojas uz reku potencijalno građevinsko zemljiste i da mu preti opasnost od preizgrađenosti i samim tim opasnost od ugrožavanja vitalnog resursa pitke vode s obzirom na to da je savsko priobalje glavno vodonosno područje regije. Sve ovo ukazuje na činjenicu da je projekat prolazio kroz razne neuspešne i manje uspešne faze u planiranju čiji je koren problema možda bio u skrivenoj slabosti projekta te pretpostavci da Zagreb nikada nije imao jasnu viziju razvoja na Savi. Prijekat Zagreb na Savi se zaista može okarakterisati kao prezahtevan.

Naime, Vlada Republike Hrvatske dala je mandat društvu Program Sava d.o.o za razvoj Programa zaštite, uređenja i korišćenja rijeke Save i zaobalja od granice sa Republikom Slovenijom do Siska. Uz HEP grupu, čiji je Program Sava d.o.o član, u razvoj su uključeni i Vlada Republike Hrvatske, Hrvatske vode, Grad Zagreb, Zagrebačka županija te Sisačko-moslavačka županija.

Kako bi vratio građane na Savu i oživeo zagrebačke obale reke, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada krenuo je u implementaciju prvonagrađenog rešenja konkursa Europian 13 sa temom Prilagodljivi grad. Rešenje potpisuju Carlos Zarco, Sara Palomar i Jose Luis Hidalgo iz Španije i Zahal Kol iz Turske. No, ipak se odužilo sprovođenje projekta turskog i španskih arhitekata pa do leta 2018. ipak nisu postavljeni montažni objekti, sunčališta i bazeni.

Uprkos tome vlada Republike Hrvatske ne odustaje od projekta Zagreb na Savi, a u poslednjem ovogodišnjem javnom obraćanju vlasti u okviru konferencije „Hrvatska na Savi“ istaknut je kao prioritet koji je izuzetno potreban kontinentalnom delu Hrvatske i koji može računati na punu podršku vlade RH i Ministarstva graditeljsvta i prostornoga uređenja. Napomenuto je i kako je ovaj prezahtevni zadatak ujedno i milenijumski projekat Grada Zagreba koji bi mogao biti dovršen za 12 do 14 godina i za koji pomoć i podrška EU neće izostati, a njegova vrednost procenjena je na minimalno dve milijarde eura.

Danas Zagreb na Savi nije više samo vizija, več stručno i naučno utemeljen projekat konkretizovan dokumentacijom i dinamikom realizacije. Na zainteresovanim stranama je odgovornost odluke žele li probleme na reci Savi rešavati na najbolji mogući način, što bi projekat Zagreb na Savi upravo i trebalo da predstavlja.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: