Uredba o nasljeđivanju

Piše: Slađana Čanković, dipl. iur. / P-portal

Državljanin sam Hrvatske i Srbije i u obje države imam imovinu. Imovinu imam i u Njemačkoj. Želim sastaviti oporuku i zanima me u kojoj je državi mogu napisati. U Njemačkoj …

Državljanin sam Hrvatske i Srbije i u obje države imam imovinu. Imovinu imam i u Njemačkoj. Želim sastaviti oporuku i zanima me u kojoj je državi mogu napisati. U Njemačkoj provodim najviše vremena jer mi tamo žive djeca s obitelji, dok se najveći dio imovine nalazi u Hrvatskoj, a manji dio u Srbiji i Njemačkoj.

Mirko R., München

Od 17. kolovoza 2015. u Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012., koja se odnosi na nadležnosti, mjerodavno pravo, priznavanje i izvršavanje odluka i prihvaćanje i izvršavanje javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (NN br. 152/14). Cilj Uredbe o nasljeđivanju sastoji se u olakšavanju prekograničnog nasljeđivanja jer su oporuke s prekograničnim elementima i postupci međunarodnog nasljeđivanja uglavnom složeni, pa su se često javljale nejasnoće. Države članice EU-a imaju različita pravila o određivanju koji je sud nadležan za prekogranični ostavinski predmet i koje će se pravo primjenjivati u tom predmetu te su stoga sudovi u različitim državama članicama istodobno mogli voditi postupke sa suprotnim ishodom.

Uredbom se uvodi Europska potvrda o nasljeđivanju kojom će se nasljednicima i upraviteljima ostavine omogućiti dokazivanje pravnog položaja te ostvarivanje prava i ovlasti širom EU-a. Važno je istaknuti da se Uredba o nasljeđivanju neće primjenjivati u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i Danskoj. Uredba se ne primjenjuje ni u Republici Srbiji jer nije članica Europske unije.

Prije stupanja na snagu Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 650/2012, u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji postojao je identičan pravni režim u odnosu na određivanje mjesne nadležnost prilikom provođenja ostavinskog postupka. Ukoliko je ostavitelj u trenutku smrti državljanin Republike Hrvatske, a ostavinska masa nalazi se na području Hrvatske, tada postoji nadležnost hrvatskog suda, a ukoliko se ostavinska masa nalazi u inozemstvu, supsidijarno je nadležan hrvatski sud, ako strano tijelo nije nadležno ili odbije provesti postupak. Ili, ako je ostavitelj u trenutku smrti strani državljanin, nadležan je hrvatski sud samo u pogledu onog dijela ostavinske mase koja se nalazi na području Republike Hrvatske.

Uredba o nasljeđivanju koja se od 17. kolovoza 2015. primjenjuje u Republici Hrvatskoj također je na snazi u Njemačkoj te u obje države sada važe oni principi utvrđivanja nadležnosti i mjerodavnog prava određeni Uredbom. Članak 23 Uredbe sadrži opće pravilo u smislu da bi poveznica za potrebe utvrđivanja nadležnosti i mjerodavnog prava trebalo biti uobičajeno boravište umrlog u vrijeme smrti. Prema navedenoj odredbi, tijelo koje se bavi nasljeđivanjem trebalo bi izvršiti ukupnu procjenu životnih okolnosti umrlog tokom posljednjih godina njegovog života i u trenutku smrti, uzimajući u obzir sve relevantne činjenične elemente, posebno trajanje i stalnost prisutnosti umrlog u dotičnoj državi te uvjete i razloge za tu prisutnost. Tako utvrđeno uobičajeno boravište treba imati blisku i stabilnu vezu s dotičnom državom.

Ono što je najznačajnije za Uredbu o nasljeđivanju jest odredba koja omogućava građaninu da u oporuci već sam izabere koje će pravo biti mjerodavno za njegovo nasljeđivanje. Člankom 38 Uredbe izbor je ograničen na pravo države čiji je on državljanin, kako bi se osigurala veza između umrlog i izabranog prava te izbjeglo da se pravo izabere s namjerom da se ne ostvare legitimna očekivanja osoba koja imaju pravo na nužni dio.

U vašem slučaju, ako se pozovemo na poznavanje prava u Republici Hrvatskoj u kojoj je na snazi Uredba o nasljeđivanju, u oporuci možete odrediti koje će pravo biti mjerodavno za vaše nasljeđivanje. Možete izabrati mjerodavno pravo i nadležnost Republike Hrvatske ili Njemačke, ali samo za imovinu koja se nalazi u Hrvatskoj i Njemačkoj. Stoga bi u cilju pravne sigurnosti valjalo sastaviti posebnu oporuku za imovinu koja se nalazi na teritoriju Republike Srbije, sukladno pozitivnim propisima te države.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: