Prijatelju sam posudio veću svotu novca i tom smo prilikom potpisali ugovor o posudbi. Ugovor nismo ovjerili kod javnog bilježnika, već samo potpisali. Vjerovao sam da će mi novac vratiti prema dogovoru. Nakon isteka roka u kojem mi je trebao vratiti posuđeni iznos, moj prijatelj izbjegava svaki kontakt sa mnom i ne odgovara na pozive, što nedvosmisleno znači da ne želi vratiti zajam. Upoznat sam s njegovom imovinskom situacijom i znam da mi ne može vratiti posuđeni novac, osim ako ne proda određene nekretnine u svom vlasništvu. Na koji način mogu osigurati povrat zajma dok prijatelj ne bude u mogućnosti da mi vrati novac?

Slavko R., Zagreb

Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, u daljnjem tekstu ZOO), ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca, a zajmoprimac se obvezuje poslije stanovitog vremena vratiti mu isti iznos novca (čl. 499 st. 1 ZOO). Polazeći od pravne definicije pojma zajma, na vaše pitanje odgovorit ćemo na način da pokušamo rasvijetliti pravno mogući put kojim ćete potraživanje koje imate prema prijatelju, nastalo temeljem ugovora o zajmu, pravno zaštititi prije negoli se stvore mogućnosti da se predmetni zajam dobrovoljno vrati od strane primaoca zajma ili, u suprotnom, da se to potraživanje namiri prisilnim putem.

Naime, prvi način rješavanja nastale situacije jest da među strankama postoji mogućnost sporazumnog rješenja problema. To je najbrži i najsigurniji način. Potrebno je da zajmoprimac i zajmodavac zaključe sporazum radi osiguranja novčane tražbine nastale ugovorom o zajmu. Ovršni zakon određuje od članka 261 do zaključno s člankom 272 mogućnost zaključenja sudskog i javnobilježničkog osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava temeljem sporazuma stranaka. Sporazum zaključen pred javnim bilježnikom u obliku javnobilježničkog akta solemnizirane privatne isprave ima učinak sudske nagodbe. Taj sporazum je temelj za podnošenje prijedloga za upis hipoteke na nekretnini kod zemljišno-knjižnog suda gdje je ta nekretnina registrirana u zemljišne knjige. Ukoliko uspijete postići takav sporazum, time je i zajmoprimac pokazao da želi vratiti nastali dug prema vama. Kada ste zasnivali hipoteku odnosno založno pravo na nekretnini dužnika, došli ste u mogućnost da kao vjerovnik po dospijeću tražbine, ako ista ne bude namirena, upravo tu tražbinu namirite prodajom te nekretnine na koju je upisana hipoteka.

Ukoliko nije moguće postići sporazum o rješavanju problema vraćanja zajma i sporazumnog osiguranja takvog potraživanja osnivanjem založnog prava, mora se pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom. Uz tužbu kojom se pokreće sudski postupak radi povrata zajma i isplate važno je podnijeti i prijedlog za izdavanje privremene mjere radi osiguranja utužene novčane tražbine. Članak 314 Ovršnog zakona određuje vrste privremene mjere i, između ostalog, u točki 3 određuje da se privremenom mjerom može zatražiti “zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu”.

Da bismo se u ovim situacijama nepostojanja mogućeg mirnog rješenja problema, a kada smo započeli sudski spor, približili osiguranju namirenja potraživanja podnošenjem prijedloga za izdavanje privremene mjere prema članku 84a Zakona o zemljišnim knjigama, dana je mogućnost zabilježbe pokretanja postupka po tom prijedlogu. Sukladno st. 3 čl. 84a kada je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka. To nam daje određenu pravnu sigurnost da dužnik u međuvremenu, dok traje sudski postupak, ne raspolaže s predmetnom nekretninom i ne dovede se u situaciju da više ne postoji ni mogućnost prisilnog namirenja tražbine.

Ukoliko u sudskom postupku uspijete dokazati da vam zajam nije vraćen i sud donese odluku u vašu korist, takva pravomoćna i ovršna sudska odluka je osnova za ostvarivanje prisilne hipoteke. U konačnici, ovršna i pravomoćna presuda osnova je za pokretanje ovršnog postupka radi prisilnog namirenja tražbine.

Možemo zaključiti da kod ovakvih ugovora nije dovoljno postojanje povjerenja u to da će zajam biti vraćen sukladno dogovoru. Životne okolnosti u kojima se pojedinci nađu su nepredvidive i češće nepovoljnije za njega od onih koje je očekivao. Stoga i kada od prijatelja zatražimo da se u takvim situacijama odnos odredi čvršćom pravnom formom, to ne činimo jer mu ne vjerujemo, već zbog toga što ne znamo što život može donijeti.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email