Susret matice i rasejanja

Piše: P-portal.net

Početkom jula u Beogradu su se okupili predstavnici različitih organizacija i pojedinci iz različitih krajeva sveta, s različitim pasošima, s različitih govornih područja, različitih profesija i iskustava. “Dan dijaspore i …

Početkom jula u Beogradu su se okupili predstavnici različitih organizacija i pojedinci iz različitih krajeva sveta, s različitim pasošima, s različitih govornih područja, različitih profesija i iskustava. “Dan dijaspore i Srba u regionu” sabrao je brojne istaknute Srbe čiji su preci trbuhom za kruhom pre više generacija otišli u beli svet, one koji su se tek juče odselili, ali i one koji već vekovima žive u dalekim zemljama, a koji svi dele i neguju zajednički identitet, kulturu, tradiciju i koje sve povezuje privrženost matičnoj državi. Bila je ovo prilika da se razmene iskustva i stavovi, ali i da se pokrenu važna pitanja koja se tiču veza matice i rasejanja, povezivanja i saradnje, srpskog identiteta u 21. veku i srpskog jezika, ali i mlade dijaspore, povratka i angažovanja, kao i pobijanja dezinformacija i povratka dobrog imena Srbiji.

Na ova, ali i mnoga druga pitanja, pokušali su da odgovore predstavnici dijaspore iz SAD, Austrije, Slovenije, Australije, Nemačke, Mađarske, Hrvatske i mnogih drugih država. Brojnim učesnicima su se obratili Milovan Stanišić, predsednik Univerziteta Singidunum, Slavka Drašković, direktorka Zadužbine Studenica i profesorka na Univerzitetu Singidunum, Miroslav Majkl Đorđević, predsednik Zadužbine Studenica iz San Franciska, akademik Zoran Radović, Nikola Lončar, predsednik Tesla naučne fondacije iz Filadelfije, Miodrag Jakšić, predsednik Matice iseljenika, Olga Danilović iz Beča i Dragan Hamović, savetnik Ministra kulture i informisanja Republike Srbije. Takođe, na “Danu dijaspore i Srba iz regiona” učestvovali su brojni predstavnici matice i rasejanja, studenti iz Srbije i inostranstva, učenici i nastavnici srednjih škola.

Manifestacija je održana na Univerzitetu Singidunum u organizaciji Tesline naučne fondacije SAD i Srbija, Univerziteta Singidunum u Beogradu uz podršku Fondacije Studenica SAD-a i partnerskih organizacija dijaspore i matice, a program je pratila i izložba knjiga o dijaspori i Srbima u regionu.

Uprkos pozitivnoj i dragocenoj nameri organizatora, konstruktivnim raspravama i izlaganjima, osnovni zaključci sa same manifestacije nisu bili u pozitivnom tonu. Izuzev retkih optimista, odnosno predstavnika Vlade i institucija sa sedištem u Srbiji, koji su ustvrdili da Vlada Srbije vodi aktivnu politiku prema rasejanju, većina učesnika je izrazila nezadovoljstvo odnosom matice prema Srbima izvan nje. Otvorena pitanja koja opterećuju taj odnos već dugo stoje nerešena i čak se produbljuju. Samo neka od njih su uvažavanje rasejanja kao ravnopravnog dela srpskog naroda, očuvanje identiteta i neiskorišćeni potencijal dijaspore u ekonomskom i kulturnom razvoju otadžbine. Institucije koje se bave dijasporom sve su manjeg ranga, od Ministarstva za dijasporu, preko Kancelarije, pa sada do Uprave, rečeno je na manifestaciji i istaknuto da to daje sliku o smanjenju interesovanja matice za dijasporu.

Važnu ulogu u očuvanju identiteta ima Srpska pravoslavna crkva sa svojim eparhijama, ali i država mora prepoznati probleme i reagovati na njih kako bi se dijaspora identitetski sačuvala i kulturno i ekonomski povezala s maticom, istaknuto je. Iako se kulturni identitet Srba gubi većom brzinom nego ranije, asimilacija nije nikad bila neuobičajena u useljeničkim zemljama, ali matica se mora tome suprotstavljati određenim nacionalnim programom, najpre unapređenjem i izmenama Zakona o dijaspori, donetim 2009. godine, a onda i konkretnim programima i merama.

O specifičnostima problema i izazova s kojima se suočava preostala srpska zajednica u Hrvatskoj, posebno njeni mladi, okupljenima je govorila potpredsednica Srpskog privrednog društva Privrednik Olivera Radović. Na temu “Negovanje mladih srpskih naraštaja u Hrvatskoj” posebno je istaknula težak položaj mladih Srba u Hrvatskoj, asimilaciju, osećaj straha od javnog iskazivanja identiteta koji se kod njih često javlja, ali i sve veći broj onih koji se odlučuju da odu u zapadne zemlje, i to ne samo iz ekonomskih razloga i besperspektivnosti. Predstavljen je i rad Privrednika koji ulažući u mlade generacije, pre svega u njihovo školovanje i obrazovanje, stvara uslove da se one na najbolji mogući način integrišu u hrvatsko društvo i istovremeno sačuvaju svoj nacionalni identitet.

O važnosti delovanja Privrednika kao jedne od najstarijih dobrotvornih organizacija u Zagrebu i o tome koliko mladim ljudima, koji uglavnom dolaze iz izrazito siromašnih i ratom opustošenih prostora Hrvatske, znače stipendije, prisutnima je govorila Privrednikova aktivistkinja Maša Samardžija.

Kao i prethodne godine, u organizaciji Naučne fondacije Tesla iz Filadelfije, dodeljene su nagrade sa takmičenja u znanju o Nikoli Tesli. Nagrade su dodeljene đacima i školama u Srbiji sa imenom Nikole Tesle, a ove godine su im se pridružili i đaci iz Republike Srpske. Nagradu za životno delo za doprinos očuvanju i podizanju ugleda srpskog naroda i za višedecenijsko angažovanje u odnosima srpske dijaspore i matice dobio je Miroslav Majkl Đorđević, predsednik Zadužbine Studenica. Za posvećen odnos prema srpskoj dijaspori i za kontinuirani inovativan pristup u svom radu nagradu Tesla spirit avord dobio je prof. dr Milovan Stanišić, predsednik Univerziteta Singidunum, a medaljom za poseban doprinos nagrađen je i Fond “dr Marko Jarić”.

Okupljeni su se složili da se zajedničkim snagama mora raditi na jačanju veza između matice i dijaspore, ali i matice i regiona, kroz zajedničke projekte, na kojima će raditi do sledeće godine, za kada je zakazano novo okupljanje.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: