Sudjelovanje nacionalnih manjina u kreiranju lokalnih prilika od kojih bi korist imala šira društvena zajednica, a ne isključivo pripadnici manjina, vrlo je nezadovoljavajuće za većinu njih.
Dok su manjine svedene uglavnom na ulogu promatrača, uloga aktivnog subjekta prepuštena je strukturama koje vode glavnu riječ u odlučivanju kojim smjerom će ići određena javna politika.
Pri čemu nije u središtu interesa korist krajnjeg korisnika – “običnih” građana. Postavlja se pitanje kako manjine u takvom okruženju mogu zauzeti aktivniju ulogu. Razlika ima od regije do regije, a također i između pojedinih nacionalnih manjina. Na području Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske županije razlike se ponajprije očituju u samoj organizacijskoj strukturi. Ovdje je riječ o manjinskim udrugama koje su postale glavni medij pomoću kojeg manjinska zajednica može očekivati određena sredstva za ostvarenje projekata. Tako smatraju na daruvarskom području, pogotovo kada je riječ o privlačenju sredstava kroz natječaje koji dolaze sa viših organizacijskih razina. Češka manjina je bolje organizirana od srpske, jer Češke besede imaju pravnu osobnost za razliku od Prosvjetinih pododbora, koji su uz manjinska vijeća jedini organizirani oblik srpske nacionalne manjine, a zbog tog nedostatka ne mogu aplicirati na raspisane natječaje. Situaciju objašnjava zamjenik Bjelovarsko-bilogorskog župana iz srpske nacionalne manjine Saša Lukić.
– Ideja nam je u Daruvaru osnovati manjinsku udrugu, pri čemu ćemo se voditi statutima Čeških beseda koje su tako registrirane i već godinama mogu povlačiti sredstva za projekte. Cilj nam je u udrugu uključiti ljude koji već sudjeluju u radu manjinskih vijeća i Prosvjetinih pododbora, a članstvo nije rezervirano samo za pripadnike srpske nacionalne manjine. Inicijalni sastanak oko osnutka je već održan, nacrt statuta imamo, a početkom jeseni udruga bi se trebala i oformiti. O nečemu sličnom razmišlja se i na bjelovarskom području – objašnjava Lukić.
Lički LAG sve aktivniji
Nakon nedavno dobivene akreditacije od resornog ministarstva, lički LAG je počeo s brojnim aktivnostima i sve ozbiljnijim radom. Već do sada su organizirane dvije seljačke tržnice u Gospiću s izlagačima iz cijele Ličko-senjske županije. Organizacija seljačkih tržnica će se proširiti i na ostale općine i gradove Ličko-senjske županije, a osigurana su sredstva i za sufinanciranje sličnih manifestacija na području županije. U toku je izrada i Fejsbuk stranice te snimanje promotivnog filma o Ličko-senjskoj županiji, a već 08. i 09. Rujna u Gospiću se održava i dvodnevna radionica “Obrazovanje za poduzetništvo i obrt”. LAG Lika je do sada izdao već nekoliko pisama preporuke za nekoliko EU projekata, a puno značajnije aktivnosti se očekuju ove jeseni s početkom programa ruralnog razvoja.
Manjinske organizacije se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji mogu na još jedan način uključiti u lokalne sadržaje i pridonositi zajednici i to kroz članstvo u Lokalnoj akcijskoj grupi (LAG) “Bilogora-Papuk”. Cilj osnutka je sudjelovanje u poticanju ruralnog razvitka kroz povezivanje i sudjelovanje u projektima, te zajedničke aktivnosti u prikupljanju sredstava i njihovoj pravilnoj raspodjeli prema namjeni za koju su dobivena radi unaprjeđenja kvalitete života i održavanja broja stanovnika kroz održiv i integrirani lokalni razvoj. Vrsta je to udruženja za koju se obično misli da za manjinske udruge mjesta u njemu nema.
Međutim, upravo je suprotno. Kao članovi LAG-a “Bilogora-Papuk”, pored subjekata iz javnog i gospodarskog sektora, mogu se prijaviti i manjinske udruge koje pripadaju civilnom sektoru. To su učinile Češka beseda Treglava i Češka beseda Končanica vođene interesom da se vlastitoj zajednici osigura razvoj u suglasju s očuvanjem tradicije i prirodne baštine, te rad na educiranju mladih naraštaja o osobitostima i važnosti kraja u kojem žive.
Stručna suradnica LAG-a “Bilogora-Papuk” Diana Takač objašnjava koje su sve prednosti članstva bez obzira radi li se o subjektima iz javnog, gospodarskog ili civilnog sektora.
– Članstvom u LAG-u, manjinske udruge ostvaruju prednost pristupa informacijama o samim natječajima, dobivaju pomoć oko pripremne faze projekta, nastojimo ih pomoću edukacija i predavanja stalno informirati o mogućnostima. Članstvo u LAG-u je za prvu godinu besplatno tako da svi mogu vidjeti koje su prednosti sudjelovanja u njemu – govori Takač.
Situacija po tom pitanju u Požeško-slavonskoj županiji je ipak nešto drugačija. Tamo već godinama na natječajima prijavljuje i realizira projekte Srpski demokratski forum koji, upravo zbog manjka takvih udruga, djeluje i na području susjedne Bjelovarsko-bilogorske županije, posebice na području grada Daruvara i njegove okolice. SDF često pri provedbi projekata surađuje s lokalnim samoupravama kao partnerima i to na različitim područjima, a ponajviše onim koja se odnose na socijalne programe namijenjene korisnicima različite životne dobi. Najčešće se radi o socijalno ugroženim, marginaliziranim i društveno isključenim skupinama, što se odnosi na povratnike, pripadnike manjina, socijalno ugrožene građane, žene, useljenike i ostale skupine građana. Specifičnost pakračkog SDF-a je u tome da je najčešće on taj koji je pokretačka snaga, odnosno inicijator i predlagatelj projektnih ideja usmjerenih prema lokalnoj samoupravi.
Promjena u načinu razmišljanja ili krizna situacija u kojoj se sve manje novca odvaja za civilni sektor, mogu biti pokretači novih ideja i očuvanja onih starih, čiji se rezultati sve više vide na terenu, a velika zasluga za to pripada upravo manjinskim udrugama i organizacijama.
Izvor: SNV, autor: Danijela Havranek
