Srpski kulturni centri u Hrvatskoj obično obavljaju funkciju predstavnika srpske manjine. Uz crkvu, često su i jedini čuvari tradicije. Osnivanje srpskih kulturnih centara ima političku pozadinu, sadržajno jesu bogati, ali medijski slabo vidljivi, nerijetko zatvoreni za širu javnost. Hroničan nedostatak mladih snaga, savremenih kulturnih izraza i komunikacije, nažalost, najupečatljivije su obilježje naših kulturnih ustanova. Naravno, to je zajednički problem društva u cjelini, ne samo srpske manjine.

Jedan srpski kulturni centar uspješno prevazilazi pomenute prepreke, a to je Srpski kulturni centar u Istri (u daljnjem tekstu SKUC). Smješten je u Puli, u širem centru grada u Maksimijanovoj ulici, na svega 50-ak metara kvadratnih i proizvodi različite kulturne i umjetničke sadržaje. Preduslov za uspjeh ovog kulturnog centra leži i u njegovoj geografskoj poziciji. Ako znamo da je Istra po svojoj definiciji miroljubiva i bogata različitostima, razumije se da je tamošnjoj srpskoj zajednici lakše njegovati svoju kulturu, jezik i običaje i da se ne mora nositi sa problemima kakve ima zajednica, recimo, u Vukovaru.

Srpski kulturni centar u Istri otvoren je u aprilu 2014. godine u okviru šestog festivala Dani srpske kulture. Otvorenju su prisustvovale brojne zvanice, među kojima su bili tadašnji predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i izaslanica predsjednika Srbije Jasmina Mitrović Marić. Osnivač SKUC-a je Klub Srba Istarske županije, a samo opremanje prostora pomogli su Ministarstvo dijaspore Srbije, Istarska županija, Grad Pula, te Vijeće srpske nacionalne manjine grada Pule i Istarske županije. Predsjednik je Milan Rašul, Beograđanin sa dugogodišnjom pulskom adresom. Funkciju PR-a vrši Marko Krnjajić, takođe Beograđanin, a sa njim smo razgovarali o usmjerenju i aktivnostima SKUC-a.

Koja je bila osnovna ideja, kao i svrha osnivanja Srpskog kulturnog centra sa sjedištem u Puli?

Primarna ideja je bila da se omogući mladim ljudima da u jednom multifunkcionalnom prostoru razvijaju i realiziju svoje ideje, da se bave kreativnim projektima iz oblasti likovne, video i medijske produkcije, književne, muzičke i scenske umjetnosti.

Iz kojih sredstava se finansira SKUC i da li je to dovoljno da se pokriju svi programi?

SKUC se finansira iz namjenskih sredstava proračuna Pule i Istre za kulturne aktivnosti i manjinske zajednice. Takođe, rad pomože i matična država kroz Ministarstvo kulture i informisanja i Upravu za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu. Nažalost, značaj i važnost SKUC-a nije prepoznao Savjet za nacionalne manjine RH, koji nije prihvatio tri projekta za 2016. godinu, ali to neće bitno utjecati na daljnje planove i aktivnosti našeg centra.

Šta mislite, po čemu se SKUC u Istri razlikuje od drugih manjinskih (srpskih) kulturnih institucija u Hrvatskoj?

Sa otvorenja izložbe A5 u subotu 5.12.2015.
Sa otvorenja izložbe A5

Definitivno se razlikuje po konceptu, strategiji, pristupu u kreiranju i realizaciji programa. Više je okrenut urbanom kulturnom sadržaju, nastoji pratiti sve savremene tokove, pa je od samog početka integrisan u najznačajnije kulturne projekte u Istri i Puli, kao što su Pula Filmfestival, Sa(n)jam knjiga, Monte Librić, Kulturohod, Audio Art festival, Ljeto na Kaštelu, Karnevalske svečanosti… Važno je naglasiti da SKUC ne zanemaruje srpsku tradiciju i običaje, već dosljedno njeguje kulturnu autonomiju Srba u Istri.

SKUC u Istri proizvodi šarolik program, od promocija knjiga, izložbi, predstavljanja autora iz svih umjetničkih sfera. Šta najviše privlači pulsku publiku?

Najuspješniji događaji u SKUC-u su, naravno, izložbe domaćih eminentnih umjetnika kao što su Breza Žižović, Fulvio Juričić, Martin Bizjak i mnogi drugi. Veliku pažnju privlače i promocije knjiga. Na primjer, promocija knjige Aleksandra Žikića „MESTO U MEĆAVI – PRIČA O MILANU MLADENOVIĆU“ izazvala je ogromno interesovanje. Takođe, veliki broj ljudi dolazi ciljano na manifestaciju Dani srpske kulture u Istri. Tih dana bude bogat kulturno umjetnički program – od izložbi i promocija, do koncerata klasične i rock muzike. Tom prilikom program se odvija na više mjesta u gradu, traje nekoliko dana, a održava se dva puta godišnje – u aprilu i krajem novembra. Posljednji dani srpske kulture bili su posvjećeni liku i djelu Danila Kiša, predstavljeno kroz istoimeni dramski prikaz, kao i recital u izvođenju poznatog srpskog glumca Milutina Mime Karadžića.

Ekipa filma - Pored mene SKUC 20.07.2015.
Ekipa filma Pored mene u SKUC-u

Sarađujete sa izdavačkim kućama Clio i Službeni Glasnik, kao i sa mnogim autorima iz Srbije i Hrvatske, pa i šire. Kako objašnjavate tu dobru povezanost i umreženost relativno mladog SKUC-a?

Saradnja je nastala na obostrano zadovoljstvo i nas i umjetnika. Vrlo brzo smo se pozicionirali kao aktivna galerija sa određenim kvalitetom na nivou grada Pule, a kasnije i malo šire. U stalnoj smo komunikaciji sa brojnim umjetnicima i izdavačkim kućama, kako iz matične zemlje, poput Clia i Službenog glasnika koje ste naveli, tako i iz inostranstva. Od samog početka rada centra imamo više djelatnosti u okviru SKUC-a, samo neke od njih su: škola ćirilice, biblioteka, filmski program, galerija, festivali… Tako da smo se uspješno povezali sa svim relevantnim firmama, ustanovama i pojedincima.

Iz Beograda ste, a živite i radite u Puli. Koja je vaša priča?

Moj glavni razlog dolaska u Pulu je ljubav. Htio sam se preseliti u Pulu trajno, ali zbog srpskog državljanstva nisam mogao dugo ostati. Dakle, trebao mi je posao. Sasvim slučajno sam upoznao Milana Rašula i odmah je krenula saradnja. Srpski kulturni centar u Istri je baš u tom trenutku otvoren.

Vaš posao nije ograničen samo na vođenje centra. Čime se još bavite u Puli?

BukaNoise je mlada pulska udruga nastala u januaru ove godine. Djeluje na području suvremene umjetnosti, tačnije likovne umjetnosti i suvremenog plesa, bavi se filmom i videom, te autorskom glazbom i DJ kulturom. BukaNoise je u svom radu fokusirana na intermedijalne i interdisciplinarne projekte, tehnologije i umjetnosti, inovativne upotrebe medija. U prostoru Društvenog centra Rojc danas funkcionira kao nezavisni umjetnički kolektiv, a programe i aktivnosti mobilno predstavlja kroz cijelu godinu.

Sem rada u galeriji SKUC-a član sam i udruge BukaNoise gdje volim odjel za film. Ovog ljeta imali smo svoje učešće kao udruga na umjetničkim festivalima u Novigradu, Puli i na Fort Punta Christo. Spremamo još dva do kraja septembra. Inače, završio sam svoj drugi eksperimentalni film koji se zove „Labirint“ i upravo sam ga poslao na festival Filmski front u Novom Sadu. U planu je realizacija kratkog igranog filma.

Jeste li imali prije iskustva sa PR-om?

Ja sam po profesiji umjetnički fotograf. Radio sam kao fotograf na filmu, što me je kasnije dovelo u Centar za vizuelne komunikacije Kvadrat kod mentora Zorana Popovića. U radnom iskustvu imam i sudjelovanje u organizacijama raznih izložbi. Sva ta iskustva i kontakte sam implementirao u rad SKUC-a, pa mi nije bilo teško ući u ulogu osobe za odnose s javnošću.

Šta se sprema u predstojećem programu Srpskog kulturnog centra u Istri?

Radi se na realizaciji Dana srpske kulture u Istri koji su planirani za novembar. Dotad nam slijede tri izložbe. Više o tome možete saznati na facebook stranici ili grupi Srpskog kulturnog centra u Istri.

 

Fotografije: Ivan Putnik

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email