Srpske firme od UN traže zaštitu imovine u Hrvatskoj

Piše: P-portal.net

Nakon zrenjaninske mesne industrije BEK i subotički „Vojput” će uskoro pred komitetom Ujedinjenih nacija zatražiti zaštitu od diskriminacije u Hrvatskoj, rekao je za „Politiku” Zoran Ristić, pravni zastupnik ovih kompanija …

Nakon zrenjaninske mesne industrije BEK i subotički „Vojput” će uskoro pred komitetom Ujedinjenih nacija zatražiti zaštitu od diskriminacije u Hrvatskoj, rekao je za „PolitikuZoran Ristić, pravni zastupnik ovih kompanija i predsednik udruženja „Oduzeta imovina”.

– Plan je da do kraja decembra zaštitu od diskriminacije zatraži svih 28 firmi čija je imovina u Hrvatskoj oduzeta. Nakon „Vojputa”, to će učiniti i „Servo Mihalj” iz Zrenjanina – najavio je Ristić.

BEK je svoju imovinu, baš kao i ostale srpske firme u Hrvatskoj, izgubio uredbom iz maja 1992. godine. Tim dokumentom su vlasti u Hrvatskoj zabranile raspolaganje imovinom u vlasništvu „institucija, republika, preduzeća i drugih pravnih osoba iz bivših jugoslovenskih država”. Ta imovina je upisana na Hrvatski fond za privatizaciju, to jest praktično je podržavljena.

Inače komplikovana pravna situacija se za srpke firme dodatno zakomplikovala kada je hrvatski Sabor u maju usvojio Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji omogućava da se imovina srpskih firmi izda u višedecenijski zakup.

Srbija pažljivo analizira sve odredbe ovog zakona, najavio je Veljko Odalović, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije, pre nekoliko dana gostujući na „Al Džaziri” i najavio da naša vlada sprema odgovor na ovaj propis.

Reč je o izuzetno vrednom poslovnom prostoru, odmaralištima na hrvatskom primorju, stanovima čiji su vlasnici nekada uspešna preduzeća iz Srbije, koja godinama pred hrvatskim sudovima bezuspešno traže da im se vrati oteta imovina.

Kako kaže Zoran Ristić, BEK je još od 1958. godine u zemljišnim knjigama bio upisan kao vlasnik. Tu imovinu danas koristi druga firma, a BEK je pred hrvatskim pravosuđem izgubio spor. I pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu već su izgubljena dva spora, a sud je utvrdio da ovo pitanje treba rešiti bilateralnim ugovorom Srbije i Hrvatske. Konkretno, tim dokumentom precizirala bi se primena aneksa G Sporazuma o sukcesiji. Sličan sporazum Srbija je Hrvatskoj ponudila pre 11 godina, ali se zvanični Zagreb o tom predlogu nije izjasnio.

Zbog toga će udruženje „Oduzeta imovina” predložiti Vladi Srbije novi sporazum sa Hrvatskom kojim bi se obezbedila primena aneksa G.

Predlog podrazumeva vraćanje oduzete imovine, ali i definiše rok u kom bi Hrvatska morala da se izjasni o sporazumu.

– Već u toku sledeće nedelje ćemo Ministarstvu finansija i Ministarstvu spoljnih poslova dostaviti novi predlog bilateralnog sporazuma sa Hrvatskom kojim bi trebalo da se reši ovaj problem – najavio je Ristić.

Sa druge strane, iz Hrvatske ističu da se zakonom koji je nedavno usvojen ne rešava pitanje vlasništva, već se samo imovina koja se u međuvremenu pretvorila „u štakoraj i leglo zmija i potpuno je zapuštena” – stavlja u funkciju.

Prema podacima Direkcije za imovinu Republike Srbije, vrednost zgrada, stanova, odmarališta nekadašnjih srpskih preduzeća, ali i lokalnih samouprava u Hrvatskoj u trenutku raspada SFRJ iznosila je 1,8 milijardi evra, a hrvatskih u Srbiji oko 800 miliona evra. Prema drugoj zvaničnoj proceni, imovina firmi iz Srbije i prognanih Srba u Hrvatskoj, koji su ostavili najmanje 65.000 kuća, vredi bar nekoliko milijardi evra. Pored toga, prognanim pripadnicima srpske nacionalnosti je oduzeto i gotovo 50.000 stanova na kojima su imali stanarsko pravo.

Prema pisanju hrvatskih medija, Naftna industrija Srbije u ovoj zemlji ima više od trideset pumpi, odmarališta u Rovinju, Makarskoj, Hvaru i na Braču, skladišta, poslovne prostore kao i udeo u Jadranskom naftovodu. Najveći deo imovine NIS-a je prodat, a benzinskim pumpama upravlja INA, koja istovremeno traži da joj se vrati njena imovina u Srbiji. Među atraktivnijim nekretninama koje u Hrvatskoj potražuju vlasnici iz Srbije jesu i zgrada Hrvatskog fudbalskog saveza u Zagrebu, koja je vlasništvo „Geneksa”. Ova firma u Hrvatskoj ima i 37 stanova, hotel u Rovinju od 1.155 kvadrata, odmarališta od oko 3.000 kvadrata u Dubrovniku. U hrvatskoj štampi se kao vlasnik najvrednijeg turističkog kompleksa navodi grad Beograd, koji ima nekoliko objekata u Jelsi na Hvaru, površine više od deset hiljada kvadrata. Kompleks se ne koristi, a kao vlasnik je uknjižena Hrvatska.

„Jugobanka” je vlasnik vile od 619 kvadrata u Svetom Jakovu pored Dubrovnika. Sada je tamo smešten penzionerski dom za sveštenike Dubrovačke nadbiskupije. U zgradi na koju pravo polaže kragujevačka „Zastava” nalazi se sedište zagrebačke policijske uprave. „Invest banka” je takođe imala mnogo ekspozitura u slavonskoj županiji. „Tigar”, „Putnik”, „Centrotekstil”, EI „Niš”, „Vino Župa”, „Ineks”, „Utva”, „Sintelon”, PIK „Bečej”, „Pionir” iz Subotice, „Prvi maj” Pirot takođe su vlasnici vredne imovine u Hrvatskoj.

 

Izvor: Politika, autor: Anica Telesković


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: