Hrvatska ekonomija nastavlja uvjerljivu, glavnu ulogu u filmu pod nazivom “U slobodnom padu prema dolje”: samo u zadnjih godinu dana, najvažniji generator lošeg stanja, vanjski dug države narastao je za 1,2 milijarde eura, te se popeo na zastrašujućih 45,8 mlrd. eura.
Kronična nelikvidnost gospodarstva, izdavanje obveznica na emeričkom tržištu, promjena računanja duga kojom je porastao za 1,3 mlrd. eura, ogromna zaduženja javnih poduzeća i smanjenje poreza na dobit za trećinu, razlozi su zbog kojih dug poprima mastodontske razmjere.
Unatoč proklamiranim mjerama štednje, rashodi države u prošloj godini narasli su za 1,7% te su iznosili 122, 5 mlrd. kuna.
Međutim, ministrica financija Martina Dalić tvrdi da “sada kriza postupno jenjava i dolaze bolja vremena” pa najavljuje da fiskalna politika mora ući u razdoblje smanjivanja svojih neravnoteža, u razdoblje smanjivanja fiskalnog deficita”. Ova izjava pala je u Washingtonu gdje je delegacija Hrvatske boravila na razgovoru s čelnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB).
U 2010. godini fiskalni deficit iznosio je 4,7% bruto nacionalnog proizvoda (BDP), pa je to najveći ekonomski problem koji uvjerljivo prati vanjski dug. Za propagandnu upotrebu lansirana je usputna ministričina izjava kojom je trebalo upaliti slabašno svjetlo na kraju tunela: Martina Dalić tvrdi da sadašnja situacija “ne zahtijeva intervenciju MMF-a, jer valja znati da sredstva MMF-a služe za jačanje deviznih rezervi i to nisu sredstva kojima bi se mogao financirati proračun.” Međutim, s neprekidnim povećanjem duga i sadašnjom konstelacijom snaga između zapadnih zemalja i onih u tranziciji, pitanje je vremena kada će ova ili još vjerojatnije, naredna vlada, biti primorana na novo zaduženje.
Na spomenutom sastanku Svjetske banke o regiji istočne Europe i srednje Azije (ECA), predviđen je prosječan regionalni gospodarski rast u ovoj godini od 4,5%, te približno isti ili neznatno bolji rast u 2012. Međutim, s prognozom gospodarskog rasta od 1,5% Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice zemalja skupine, u društvu Mađarske i Rumunjske. Čelnici Svjetske banke za našu regiju naravno nisu propustili spomenuti “duboke strukturalne reforme koje će postaviti temelje za uspješno članstvo u Europskoj uniji”. Također su nastavili pritisak u smislu odavno postavljenih ciljeva za nastavak smanjenja socijalnih, mirovinskih, radnozakonodavnih i zdravstvenih prava stanovništva. Ovo posljednje razumljivo nije istaknuto ovim riječima.
Istovremeno, savjetnik premijerke Jadranke Kosor za gospodarstvo Borislav Škegro nastavio je širiti paniku kako bi dolazak opozicije na vlast izazvao inflaciju od 20 do 100%, jer bi ova, navodno odmah smijenila guvernera Narodne banke Željak Rohatinskog, nadaleko čuvenog po rigidnom tečaju kune. U isto vrijeme, s trezvenijeg krila ekonomskih analitičara, koji su međutim sve usamljeniji, čuju se danas staromodne, ali bolno istinite primjedbe o tome da proizvodnja novih vrijednosti može biti jedini dugoročni lijek za gospodarstvo – tako Ljubo Jurčić upozorava da je Hrvatska jedina zemlja u regiji, koja je u prva dva mjeseca ove godine imala pad proizvodnje od pet posto.
U isto vrijeme, Europska komisija je objavila da je u usporedbi sa susjednim državama Hrvatska najviše stradala od učinaka krize. Za razliku od Srbije, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, Hrvatska je u 2010. jedina imala negativni rast BDP-a od – 0,6%. Za usporedbu, Albanija je imala 5,7, dok je Turska imala nevjerojatnih 8,9% rasta.
Dok smo u medijima bombardirani sve lošijim brojkama i statistikama, a sve u očekivanju obećanog EU Eldorada, zastrašujuće zvuče riječi Ljube Jurčića, izgovorene na Konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina u Zagrebu. – Ako nastavimo s ovakvom ekonomskom politikom, EU će nas uravnotežiti na nižoj razini standarda – nižim mirovinama i plaćama. Jedino rješenje je aktivni pristup koji povećava proizvodnju – zaključio je Ljubo Jurčić.
