Preko 350 ljudi okupilo se na komemoraciji koja je u organizaciji SNV-a i VSNM-a grada Siska održana na Dječjem groblju u spomen na stradanje srpske djece koja su u ustaškom logoru u Sisku bila zatvorena i ubijana od avgusta 1942. do januara 1943. Kroz taj je logor prošlo oko 6000 djece, a broj žrtava se kreće od 1160 do oko 2000. Odlukom sisačkog Gradskog vijeća, u petak, dan uoči komemoracije, lokaciji na kojoj se nalazi groblje je dodijeljen naziv Park Diane Budisavljević, u počast ženi koja je spasila veliki broj djece koju su ustaše zarobili na Kozari i htjele ih likvidirati.

Komemorativni skup počeo je parastosom koji su služili sveštenici Zagrebačko-ljubljanske mitropolije i Pakračko-slavonske eparhije, a prisutnima se u ime mitropolita Porfirija obratio protojerej stavrofor Slobodan Lalić.

– Ovdje smo došli zbog pomena i zbog opomene. Pomena za žrtva logora i za sve koji su preživjeli ovo stratište i koji su decenijama dolazili, a neki dolaze i danas da se sjete onih koji su tu pobijeni ili umrli. Mi se prisjećamo onih kojima imena znamo i onih kojima ne znamo i molimo za njih. A opomena je da ne dozvolimo da se ovakve strahote i zločin nad djecom ponove – rekao je o. Slobodan.

U emotivnom govoru predsjednica udruženja bivših logoraša iz Banjaluke Dobrila Kukolj, koja je s ostalom kozaračkom djecom prošla golgotu i izgubila 20 članova svoje porodice, rekla je da je sisačko groblje za preživjele logoraše sveto mjesto.

– U logoru su bila djeca koja se nisu mogla braniti i koja su umirala na razne načine i ostala ovdje zakopana. Ona koja su preživjela prebacivana su u Jastrebarsko i druge logore, ali su i dijeljena po seoskim domaćinstvima – rekla je i naglasila da je zahvaljujući Diani Budisavljević, ali i mnogim drugima koji su učestvovali u akciji spašavanja, spašeno 11.300 djece, pri čemu je samo na Kozari od roditelja oteto 23.000 njih.

– Zahvaljujući našoj svetici Diani Budisavljević spašeni su mnogi, a mlade generacije molim da produže sjećanje na zločine u Drugom svjetskom ratu i da učine sve da se zlo više nigdje i nikad ne ponovi – rekla je Dobrila Kukolj i zatim podsjetila da su dječji logori postojali samo u NDH. Zahvalila je sisačkim gradskim vlastima što omogućavaju održavanje komemoracije i samog groblja, a sve preživjele pozvala je da zabilježe svoja svjedočanstva.

– Ono što se ne zapiše, zaboravi se i kao da nije postojalo. Možemo oprostiti, ali ne možemo i ne smijemo zaboraviti – poručila je ona.

Po riječima Anete Lalić iz SNV-a, na sisačkom dječjem groblju odaje se počast onima koji su tu pobijeni i pomrli, ali i onima koji su kao Diana Budisavljević spašavali djecu.

– Ljudi koji su spašavali djecu iz logora moraju nam biti inspiracija. Nismo ovdje samo zbog nečijeg stradanja, nego i zbog nas samih. Tu smo da se radujemo, da obnovimo povjerenje u ljude, a ne samo da tugujemo – rekla je Aneta Lalić.

Program je vodila Olivera Radović, a nakon što su članovi zbora ‘Domaći gosti’, koji čine Zagrepčani i izbjeglice iz Azije i Afrike koji čekaju azil, pod vodstvom Jovane Lukić izveli prigodnu pjesmu, položene su bijele ruže i zapaljene svijeće.

Komemoraciji su osim preživjelih logoraša i članova antifašističkih udruženja prisustvovali i manjinski aktivisti Siska i županije, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček, zamjenik župana Dušan Bjelajac, načelnik Dvora Nikola Arbutina, predstavnici ambasade Srbije u Zagrebu na čelu s Nenadom MaričićemAlem ef. Crnkić i drugi. Sisačka gradonačelnica je u razgovoru za Novosti kazala da je jako ponosna što je Diana Budisavljević dobila svoj park.

– O tome se na Gradskom vijeću vodila vrlo burna rasprava. Neki vijećnici, koje ne mogu drugačije nazvati nego filofašistima, pokušali su negirati da je na području Siska postojao dječji logor i relativizirali su počinjene zločine. Zbog toga sam još odlučnija da antifašizam i njegove tekovine što bolje sačuvam i prenesem na mlada pokoljenja – rekla je Kristina Ikić Baniček.

Potrebu borbe protiv historijskog revizionizma naglasio je i Slavko Milanović, predsjednik beogradskog udruženja logoraša.

– Istorija ne bi se smela da se iskrivljuje. Imamo slučejeve da pobednike proglašavaju zločincima, a zločince proglašavaju nevinima. Nažalost, mladi ni u Hrvatskoj ni u Srbiji ne znaju ništa o tim događajima; pitaju gdje je taj Jasenovac i šta je tamo bilo. Trebalo bi da se u školama ponovo uvede učenje tog dela istorije – rekao je Milanović.

Za razliku od ranijih godina, na komemoraciji u Sisku nije bilo predstavnika Katoličke crkve. Branimir Motočić, predstavnik Sisačke biskupije zadužen za ekumenizam, odbio je dolazak na skup, obrazlažući to ‘političkom intonacijom događaja’.

– Posebice se to odnosi na prešućivanje uloge blaženog Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Svete Rimske Crkve, u spašavanju i zbrinjavanju djece iz zbjega s Kozare i okolice. Osim toga, upravo se u Sisku prešućuje i uloga Petra Žagmeštra, sisačkog katehete, koji je potaknuo veliki broj katoličkih obitelji na udomljavanje djece bez roditelja. Iako su mnogim osobama koje sudjeluju u organizaciji ovog događaja te činjenice prezentirane i potkrijepljene dokazima, one su i dalje ignorirane, pa stoga i čudi pozivanje predstavnika Katoličke crkve, čije se humanitarno djelovanje u ovom tužnom povijesnom događaju ignorira ili iskrivljuje – poručio je Motočić u svom saopštenju.

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email