Jedna od misija Caritasa, vodeće humanitarne organizacije Katoličke crkve, jeste promicanje solidarnosti i pružanje pomoći onima kojima je najpotrebnija. Inicijalno je ta pomoć uglavnom bila u hrani i osnovnim namirnicama koji se dele nekoliko puta godišnje putem župnih Caritasa. Međutim, ispostavilo se da takva vrsta pomoći nije dovoljna, javila se potreba za pripremom toplih obroka. Na području istočne Slavonije, Caritas je počeo otvarati pučke kuhinje. Prva je otvorena pre dvadeset godina, a Vukovar je ovakav oblik pomoći dobio prošle godine.

– Osobe koje su dobivale pomoć u namirnicama prijašnjih godina od Caritasa mahom su bile stare, bolesne i druge osobe koje nisu imale uvjeta skuhati obrok od dobivene hrane, pa su često ostajale uskraćene redovitog obroka. Zbog toga se došlo na ideju doniranja hrane kroz topli obrok u pučkoj kuhinji kako bi se takvim osobama osigurala odgovarajuća prehrana. Caritasovo načelo je pokazati malom potrebitom čovjeku da nije sam u ova teška vremena, da nije ostavljen od sredine u kojoj živi, nego da ima netko tko skrbi o njegovoj osnovnoj potrebi kao što je svakodnevni objed – kaže voditeljka i koordinatorka pučke kuhinje Vinkovci Renata Keškić.

Doći do hrane ipak nije jednostavno. Birokratija se i tu uplela. Da bi osoba postala korisnik pučke kuhinje treba pribaviti potvrdu od župnika ili paroha da je u teškom imovnom stanju, zamolbu sa adresom i kontakt telefonom, potvrdu iz Centra za socijalnu skrb, ako osoba ima socijalni status, potvrdu iz Porezne uprave o novčanim primanjima za sve članove kućanstva, kopiju osobne iskaznice i rodnog lista za decu. Ipak, ovi kriterijumi nisu strogo propisani i događa se da se, u veoma teškim životnim situacijama, od njih odstupi. U tom slučaju poslednju reč donosi Upravni odbor Caritasa.

U pučkoj kuhinji se pripremaju tradicionalna slavonska jela, a na jelovniku su i supe, deserti i voće. Korisnik ima pravo na jedan topli obrok dnevno, osim nedelje, pa korisnici subotom dobijaju po dva obroka. Sve namirnice od kojih se priprema hrana moraju biti sveže.

– Pučka kuhinja Vinkovci je u sustavu HACCP- a koji predstavlja integrirani sustav kontrole sigurnosti hrane u svim fazama procesa njene proizvodnje i distribucije. Naše namirnice su uskladištene i čuvane prema najvišim standardima koje propisuje Europska unija. Hranu nabavljamo direktno od proizvođača ili trgovačkih lanaca, sa deklaracijom i certifikatom jer nijedna namirnica ne smije biti nepoznatog porijekla. S tvrtkom „Dukat“ imamo ugovor o podjeli mliječnih proizvoda pred istekom roka trajanja, jer je naša pučka kuhinja registrirana u Ministarstvu poljoprivrede kao posrednik u doniranju hrane. Redovito nas obilazi sanitarna inspekcija i, kako kažu, više su nego zadovoljni našim radom – tvrdi Keškić.

Korisnici pučke kuhinje u Vinkovcima i Vukovaru su uglavnom osobe starije životne dobi, većinom muškarci, samci, razvedeni i nezaposleni. Dolaze i radno nesposobni ljudi, bolesni, bivši ovisnici o alkoholu i drogama. Mladih korisnika nema. Čak 90 posto ljudi obroke nosi kući, a tek mali broj korisnika ručak pojede u pučkoj kuhinji.

Prema rečima Renate Keškić, trenutno se priprema oko 150 obroka dnevno, a kapacitet pučke kuhinje u Vinkovcima je do 250 obroka. Broj korisnika pučke kuhinje je u porastu, ali ljude je još uvek sramota otići po svoj obrok, pa se ne može evidentirati realni broj onih kojima je topli obrok potreban.

– U pučku kuhinju Vukovar dnevno dostavljamo najčešće 66 obroka. Od toga 40 korisnika financira Grad Vukovar prema svojim kriterijima, a 26 Caritas. Ovi podaci variraju na mjesečnoj osnovi. Pravilo je da korisnici moraju po svoj topli obrok dolaziti svakoga dana u vrijeme podjele. Ako to nisu u mogućnosti, onda nam unaprijed jave kako hrana ne bi propadala. Korisnici kažu da su zadovoljni obrokom koji dobiju – dodaje Keškić.

Kroz projekat pučke kuhinje Caritas je uspostavio strogu podelu i distribuciju hrane i namirnica. Po sistemu jedan čovek – jedan obrok omogućen je transparentiji i sigurniji rad te je mogućnost zloupotrebe od strane korisnika svedena na minimum.

[pullquote class=”full”]Pučka kuhinja Vukovar je četvrta po redu otvorena pučka kuhinja na području Đakovačko osječke nadbiskupije. Već dvadeset godina radi pučka kuhinja u Osijeku, dve godine u Slavonskom Brodu i godinu dana u Vinkovcima. Caritasova Pučka kuhinja Vinkovci započela je sa radom u frebruaru 2015. godine. U drugoj polovici 2015. godine topli obroci se svakodnevno dostavljaju i u Vukovar na dve lokacije: u restoran „Grof“ u Vukovaru i u Tržni centar u Borovu Naselju. Osnivač i voditelj Pučke kuhinje Vinkovci i Pučke kuhinje Vukovar je Caritas Đakovačko osječke nadbiskupije uz finansijsku podršku samih gradova. Grad Vinkovci je za rad pučke kuhinje u 2016. godini predvideo sredstva u iznosu od 200.000 kuna, a Vukovar je za ovaj projekat osigurao 350.000 kuna iz gradskog proračuna.[/pullquote]

 

Život s bolom

Antun i Ljubomir redovito posećuju restoran „Grof“ u Vukovaru kao korisnici pučke kuhinje.

Antun Olah, 52-godišnji nezaposleni gumarski tehničar i soboslikar iz vukovarskog naselja Lužac zbog trajnog oštećenja kičme radno je nesposoban, a u pučku kuhinju je došao jer o njemu nema ko da brine. Ovaj razvedeni samac, otac troje odrasle dece, korisnik je socijalne samoposluge i pre rata bio je prosečni pripadnik srednje klase. Do početka rata u Hrvatskoj, 19 godina je radio u borovskom kombinatu i bio šef skladišta za hemikalije. Dobro je zarađivao i nije ni sanjao o tome da će jednoga dana završiti u pučkoj kuhinji. Danas teško živi, jedan deo režijskih troškova pokriva mu Grad Vukovar, a ostatak plaća sam. Dok govori o svojoj trenutnoj situaciji, ruke mu drhte.

– Živim od 920 kuna primanja koja sam ostvario po osnovu invalidnosti. Operirao sam kičmu 1996. godine, a 2004. godine, dok sam radio kao soboslikar, pao sam s visine od devet metara. Od tada sam invalid i živim s jakim bolovima. Idem i na fizikalnu terapiju, no ne pomaže. Ujutro je najteže. Bez injekcija protiv bolova ne mogu da zamislim život. Da mogu, i dalje bih radio. Javljam se i na Hrvatski zavod za zapošljavanje, no čim vide moju bolest poslodavci me automatski odbijaju. Mogao bih možda neke lakše poslove da radim, kada bi mi ponudili – otkriva Antun.

Ljubomir Orešković u šali kaže kako nije rođak Tihomira Oreškovića, jer da jeste, tvrdi da ne bi bio u pučkoj kuhinji. Ovaj 55-godišnji neoženjeni Vukovarčanin do 1991. godine radio je u kudeljari borovske fabrike i ostvario 11 godina staža. Danas mu u plaćanju režijskih troškova pomaže Grad, a radi tek povremene sezonske poslove na kojima ne može zaraditi dovoljno za život. Zbog toga odlazi u pučku kuhinju i socijalnu samoposlugu.

Iako je Grad Vukovar prepoznao važnost rada pučke kuhinje i dao u najam dva prostora u gradu sa svim plaćenim režijskim troškovima, još uvek nema uslova za otvaranje pučke kuhinje čije bi sedište bilo u Vukovaru. Razlog tome je nedovoljan broj korisnika na području grada Vukovara, ali i veliki finansijski izdaci za realizaciju ove ideje. Trenutno je isplativije da se hrana svakodnevno priprema u Vinkovcima, a nakon toga dostavlja u Vukovar.

– Pučka kuhinja je skup projekat i stalno smo u potrazi za donatorima. Caritas financira kupovinu hrane i namirnica, ali i plaće pet djelatnika. U Vinkovcima imamo veliku kuhinju, postrojenja, grijanja, frižidere, opremljen prostor za jelo sa stolovima i stolicama. Plaćamo troškove goriva kod dostave hrane. Zbog toga šaljemo apele firmama, obrtnicima, pojedincima i udrugama da nam pomognu – priča Keškić.

Jedan od većih donatora pučke kuhinje je firma Filir d.o.o. iz Vukovara, sa kojom je Grad Vukovar u oktobru 2015. godine potpisao Ugovor o donaciji u iznosu od 20.000 kuna mesečno. Uz to, Caritas se potpomaže i projektima. Dva puta godišnje, za Božić i Uskrs, organizuju akcije prikupljanja hrane i namirnica. U povodu Božića provode projekat „Veliko srce za male ljude“, a u povodu Uskrsa projekat „Blaženije je davati nego primati“. U tim akcijama župljani doniraju pakete s hranom u svoje župe, a dio toga stiže i u pučke kuhinje pa tada ima više obroka za one kojima je to najpotrebnije.

 

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Uzroci siromaštva u Vukovaru” koji je podržalo Ministarstvo kulture temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u neprofitnim medijima.