Na četvrtom kongresu Privrednikovih stipendista i srpske omladine, održanom 28. novembra u Srpskoj pravoslavnoj općoj gimnaziji Kantakuzina Katarina Branković, a u organizaciji Srpskog privrednog društva Privrednik, talentiranim učenicima i studentima slabijih materijalnih mogućnosti svečano je uručeno 18 ugovora o stipendiranju. Iz Fonda “Vladimir Matijević” uručeno je ukupno 17 stipendija, a iz Fonda “Ivana Vujnović” jedna stipendija za odličnog studenta u iznosu od hiljadu kuna. Ovogodišnji stipendist Fonda “Ivana Vujnović” dugogodišnji je Privrednikov pitomac Dragan Janković, student šeste godine Medicinskog fakulteta u Osijeku.

Trbojevic i LjubicDobitnici “Srebrenjaka Ivane Vujnović” za najboljeg bivšeg Privrednikovog stipendista su Nataša Trbojević iz Krnjaka, koja je s odličnim uspjehom završila riječki Medicinski fakultet i trenutno stažira u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije, te Dario Pavlović iz Petrinje, koji je s odličnim uspjehom i brojnim priznanjima završio zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva. O njegovim stručnim i znanstvenim kompetencijama najbolje govori činjenica da je prije no što je diplomirao potpisao ugovor s Microsoftom. Danas je zaposlenik u njihovom centru u Vancouveru.

Da bi mladi ljudi, koji mahom potječu iz ratom osiromašenih i opustošenih područja Hrvatske, dobili priliku za bolju budućnost putem Privrednikovih stipendija, potrebno je osigurati financijska sredstva, što u vrijeme dugogodišnje ekonomske krize nije nimalo lak zadatak. Najveći i stalni Privrednikovi donatori su Srpsko narodno vijeće, Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, općine Erdut i Jagodnjak te brojni pojedinci, među kojima se osim dobrotvorke Nevenke Ljubić, koja je dosada donirala preko 50.000 eura, izdvajaju i jedan od Privrednikovih obnovitelja Stevan Pjevac i Jelena Martinović iz Zagreba.

Privrednikov kongres2

– Bilo je godina kada smo stipendirali preko 50 učenika i studenata, ali ekonomska kriza je očito uvjetovala slabiju socijalnu osjetljivost. Dobrih ljudi i dalje ima. Bez njih danas ne bismo mogli stipendirati ipak značajan broj talentiranih učenika i studenata slabijih materijalnih mogućnosti – istakao je predsjednik Privrednika Nikola Lunić u svom uvodnom obraćanju učesnicima kongresa.

– Neki od naših stipendista zaposleni su kao liječnici u našim bolnicama, neki su profesori u našim školama ili na fakultetima, neki su ekonomisti u našim firmama. Nažalost, neki su i bez posla. Na ovaj se način srpska nacionalna zajednica najbolje integrira u hrvatsko društvo, istovremeno čuvajući svoj nacionalni identitet i posebnost. Nažalost, hrvatska država često ne prepoznaje naše doprinose, naša nastojanja i naš, vjerujemo, društveno koristan i potreban rad. Isto tako, i država Srbija vrlo malo čini da ova misija pomaganja u školovanju mladih ljudi i čuvanja identiteta, koju Privrednik provodi, istinski zaživi – dodao je Lunić.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=cLWVXVL84AY[/youtube]

 

Tema ovogodišnjeg kongresa bila je “Ideologija u odgoju i obrazovanju”.

– Ovogodišnjim kongresom želimo ukazati na potrebu da se odgoj i obrazovanje izuzmu iz ideoloških podjela i suprotstavljanja i da odgoj uistinu bude u funkciji stvaranja boljeg čovjeka, a obrazovanje u funkciji ostvarenja njegove slobode. Mladi ljudi doista ne smiju biti opterećeni bitkama koje su stariji izgubili. Ne smije se dogoditi da mi, kao roditelji, kao nastavnici, kao profesori, izgubljenim bitkama opterećujemo našu djecu, naše učenike i studente. Izgubljene bitke zamagljuju našu budućnost i odvlače nas od sadašnjosti– kazao je Lunić.

Učesnike kongresa pozdravio je i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, koji je okupljenima poručio da bez prosvjete i obrazovanja, bez moralnih vrijednosti i znanja, nema perspektivnog društva ni zajednice.

U ime predsjednika Srbije Tomislava Nikolića učesnicima se obratila njegova savjetnica Jasmina Mitrović Marić, koja je “Privrednikovim” stipendistima i srpskoj omladini rekla da iskoriste svoje stipendije jer su one, dodala je, “izraz naše vjere i nade u vas”.

– I ne tragajte za ideologijama koje se mijenjaju kao dan i noć. Dobar i ispravan sistem vrijednosti najbolja je ideologija koja se ne mijenja. Mi koji živimo na prostoru bivše Jugoslavije živjeli smo te ideološke promjene koje su često bile, ne samo dio sistema odgoja i obrazovanja nego i našeg svakodnevnog života. Nijedno vrijeme i nijedna vlast nije imuna na potrebu da u školske obrazovne programe ne ubaci aktualne ideološke stavove, i to bez kritičkog odnosa, pa čak i bez percepcije posljedica. Takve ideologizacije posebno pogađaju humanističke nauke, od kojih se najviše očekuje u izgradnji trajnih sistema – rekla je Jasmina Mitrović Marić i pozvala mlade da idu putem prosvjećenosti Svetog Save i da iskreno vjeruju u ljubav ne samo kao osnovu svekolikog kršćanstva, već kao najzdraviju osnovu svekolikih međuljudskih odnosa, kojoj treba posvetiti više prostora u odgoju i obrazovanju.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=-2NU3JDAonU[/youtube]

 

U vremenima u kojima su mir, razumijevanje i nulta tolerancija ugroženiji nego ikad i potrebniji nego ikad, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pozvao je mlade na propitivanje ideologija.

– Djecu i mlade moramo poticati na usvajanje znanja i vještina kako bi bili lišeni ideoloških podjela i sukoba, da ne razvijaju predrasude o drugima i drugačijima, da svijet promatraju otvoreno, kritički i s pijetetom, da budu spremni na dijalog, da grade putove mira bez obzira na rasnu, vjersku, nacionalnu ili etničku pripadnost, da ne zaborave druge kulture i njezine vrijednosti, koje može poštovati samo onaj koji zna cijeniti i voljeti svoje – naglasio je Bandić.

O povijesti filozofskog tumačenja riječi ideologija od početaka filozofskog mišljenja, preko vjerovanja i ideologije kao iskrivljene slike stvarnosti, pa do ideologije kao dijela državnog aparata, govorio je u svojoj pozdravnoj riječi saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.

– U udžbenicima hrvatske književnosti možete naći primjere bošnjačke, romske i drugih književnosti, ali ne i primjere srpske književnosti. Hrvatska književnost, osim Vladana Desnice i Grigora Viteza, i to bez podataka da su srpske nacionalnosti, ne poznaje nijednog drugog srpskog književnika, ne poznaje ni prvog romanopisca Simu Matavulja zato što spada među srpske pisce, bez obzira na to što spada i u hrvatske jer je živio i radio u Hrvatskoj. To je očiti dokaz djelovanja ideološkog aparata države koji jedne isključuje, a druge uključuje – ustvrdio je Pupovac i naglasio da isti mehanizam ideološkog aparata vrijedi i za nauku.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=eykueg-V3Ik[/youtube]

 

– Jedna od nauka koja je svakako najpodložnija ideologizaciji, koja najviše idealizira svijet, jeste povijest, koju bi trebalo, kao svaku drugu vrstu znanja, afirmirati kao opomenu. Nasuprot ideologiji sumnja je ta koja potiče naše znanje i spoznaje kao pretpostavka da budemo slobodni od moći i od znanja koje nas može zarobiti. Zato je u školama potrebno samosvjesno, kritičko mišljenje i sagledavanje svijeta oko sebe, to je jedini način da znanje koje usvajamo spasimo od ralja ideologije – zaključio je Pupovac i poručio stipendistima da su stipendije samo novac, a da su novi vidici koje im Privrednik otvara zlato.

 

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=J8GIZmr7eJ0[/youtube]

 

Ideologija u odgoju i obrazovanju

U radnom dijelu kongresa o temi Ideologija u odgoju i obrazovanju govorili su eminentni profesori i znanstvenici. O dvije decenije dugoj i na kraju bezuspješnoj borbi za uvođenje građanskog odgoja kao odgoja i obrazovanja za 21. stoljeće govorila je profesorica Vedrana Spajić Vrkaš, koja je u okviru svog izlaganja Građanski odgoj i obrazovanje pod opsadom otvorila mnoga pitanja i probleme o smislu i svrsi odgoja i obrazovanja s obzirom na gospodarsku situaciju, raspored proizvodnje i društvene moći te stvorenog kulturnog miljea u kome se traži odgovor na pitanje kako uspostaviti građanina.

– Ne postoji jedinstvena svrha obrazovanja. Naše politike obrazovanja nisu racionalne i vode ne samo sve većoj politizaciji obrazovanja, nego i njenoj improvizaciji. Ozbiljna greška je napravljena onda kada se učenik nikada, ni u jednoj pedagoškoj strategiji nije identificirao ni odredio kao subjekt, niti su se ikada odgoj i obrazovanje promatrali u političkom kontekstu – istaknula je Vedrana Spajić Vrkaš i podsjetila na proces stvaranja pretpostavki i temelja za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatske škole još 1990-ih godina.

Taj je proces u isto vrijeme započeo i u skandinavskim zemljama, s tom razlikom što je tamo ubrzo uspješno završen. Dok je u Hrvatskoj, bez obzira na višegodišnja nastojanja i izrađeni kurikulum, dolaskom posljednjeg ministra obrazovanja stavljen izvan snage.

Bozic, Spajic Vrkas, Jugovic i Bagic

Dragan Bagić govorio je o potrebama za građanskim odgojem i mogućnostima njegove ideološke neutralnosti na osnovu rezultata istraživanja političke pismenosti, znanja i stavova hrvatskih maturanata koji su na kraju formalnog, općeg obrazovanja, ali i na početku svoje političke socijalizacije ili barem vremena kada postaju ravnopravni građani s pravom glasa.

– Maturanti su pokazali nisku razinu političke informiranosti, odnosno nezainteresiranost – ustvrdio je Bagić i to ilustrirao primjerom da je samo četvrtina ispitanika znala točan odgovor na pitanje tko je predsjednik hrvatske vlade.

Po Bagićevim riječima, istraživanje, u kome pogrešni odgovori puno više govore od točnih, pokazalo je veliku razliku s obzirom na vrstu srednjoškolskog obrazovanja, odnosno da naš obrazovni sustav proizvodi neku vrstu građanske segregacije. Maturanti strukovnih trogodišnjih škola ne usvajaju ni minimum relevantnih znanja i činjenica, ali zato usvajaju radikalne političke stavove.

– Obično naša kadrovska pitanja i probleme rješava biologija. Međutim, slučaj uvođenja građanskog odgoja je političko, pa čak i ideološko pitanje, jer se ključni politički akteri ne slažu o potrebi i svrsi njegovog postojanja. U Hrvatskoj nema temeljnog društvenog i političkog konsenzusa o liberalnoj demokraciji – naglasio je Bagić.

O dobro poznatoj studentskoj svakodnevici zvanoj bolonjski proces, koji navršava desetu godišnjicu u izmijenjenim gospodarskim uvjetima i s promjenama na tržištu rada, govorila je Jasmina Božić. Bolonjski proces, koji je samo formalno primijenjen bez suštinske reforme, osim što je na površinu iznio višedecenijsku financijsku i organizacijsku nesređenost hrvatskog visokoobrazovnog sustava, donio je radno opterećenje studentima, način studiranja koji podsjeća na školu, teži položaj profesora i na kraju manji učinak.

O jednom od aspekata ideologije u odgoju i obrazovanju kao što su rodne uloge, očekivanja i stereotipi govorila je Ivana Jugović s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koja je prezentirala rezultate zanimljivog istraživanja matematičke, prirodoslovne i čitalačke sposobnosti učenika, a koji pokazuju da razlike između dječaka i djevojčica, njihove motivacije i uspjeha imaju korijene u nekada možda čak i nesvjesnim roditeljskim i nastavničkim uvjerenjima, očekivanjima i percepciji dječjih mogućnosti i interesa.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email