Pretvorba društvenog vlasništva

Piše: Slađana Čanković, dipl. iur. / P-portal

Moji su roditelji još 1968. godine ostvarili pravo na korištenje stana kao nositelji stanarskog prava, te su taj stan i otkupili. Radi se o samostojećem objektu, odnosno kući u kojoj …

Moji su roditelji još 1968. godine ostvarili pravo na korištenje stana kao nositelji stanarskog prava, te su taj stan i otkupili. Radi se o samostojećem objektu, odnosno kući u kojoj se nalazi samo taj stan. Stan je upisan u knjigu položenih ugovora i u podulošku temeljem nasljeđa upisana sam kao vlasnik. Zemljište na kojem se nalazi kuća upisano je u zemljišnoknjižni uložak kao društveno vlasništvo s pravom korištenja sindikata poduzeća koje je dodijelilo i od kojeg je otkupljen taj stan. U katastru su nas savjetovali da se napravi geodetski elaborat i da potom podnesemo zahtjev da se knjiga položenih ugovora poveže sa zemljišnoknjižnim uloškom. Sada smo u procesu izrade geodetskog elaborata. Međutim, prema stavu geodeta, to neće riješiti problem vlasništva zemlje. Naime, i dalje će pisati društveno vlasništvo s pravom korištenja. Tražila sam potvrdu od trgovačkog suda i od državne uprave o tome tko je pravni sljednik upisanog sindikata. I jedni i drugi su odgovorili da tog sindikata nema u registru. Mogu li se ja, kao vlasnica stana upisanog u knjigu položenih ugovora, upisati i kao vlasnica zemljišta na kojem se nalazi kuća u kojoj je predmetni stan?

Vesna P., Zagreb

Rješavanje vašeg pravnog problema treba sagledati na način da se prije svega razjasni tko je pravni sljednik titulara prava korištenja nekretnine u društvenom vlasništvu, kako bi se nakon toga pitanje društvenog vlasništva rješavalo po načelu pretvorbe društvenog vlasništva. Još 1990. godine, stupanjem na snagu Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90), ukinuto je društveno vlasništvo i time je započet proces pretvorbe društvenog vlasništva. U tom smislu, proces pretvorbe odnosio se i na nekretnine u društvenom vlasništvu. Načelo pretvorbe društvenog vlasništva uvodi se u Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji stupa na snagu 1. siječnja 1997. i to načelo sadržano je u čl. 360 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje u tekstu ZV) koji glasi: “(1) Pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava – pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.”

Kako proizlazi iz vašeg pitanja, sindikat ima pravo korištenja nekretnine u društvenom vlasništvu. Međutim, upisan je sindikat koji više ne postoji. U tom slučaju rješenje proizlazi iz članka 38 Zakon o udrugama iz 1997. godine (NN 70/97). Po tom posebnom propisu, određeno je da Republika Hrvatska postaje vlasnik nekretnina koje su do stupanja na snagu toga zakona bile u društvenom vlasništvu, a društvene organizacije su imale pravo raspolaganja ili pravo korištenja, ako zakonom nije drugačije određeno. Dalje, isti članak u st. 5 i 6 određuje da su sindikati registrirani prema Zakonu o radu mogli u roku od 180 dana postići dogovor o podjeli zajedničke imovine, a u protivnom nekretnine u roku šest mjeseci postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Stoga su sindikalne nekretnine na ovaj način pretvorene i postale su vlasništvo Republike Hrvatske. Konačno, članak 367 ZV-a propisuje da vlasnik zgrade izgrađene na zemljištu u društvenom vlasništvu do stupanja na snagu ZV-a stječe pravo vlasništva cijele nekretnine.

Nakon što smo riješili sve vaše dilemo oko načina rješavanja pravnog problema, predstoji vam upis neuknjiženog prava sukladno pravilima zemljišnoknjižnog prava. Kod dopuštanja uknjižbe zemljišnoknjižni sud provodi postupak u kojem utvrđuje, sukladno čl. 54 Zakona o zemljišnim knjigama, sadrže li privatne isprave sve potrebne podatke: a) točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva; b) izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu. Ta se izjava može dati i u posebnoj ispravi ili u prijedlogu za upis.

Prema tome, u postupku uknjižbe prava vlasništva uz svu potrebnu dokumentaciju treba pribaviti i izjavu kojom Republika Hrvatska, koja je postala vlasnik zemljišta temeljem Zakona o udrugama, daje pristanak na uknjižbu vašeg prava vlasništva temeljem čl. 367 ZV-a. Odnosno, započeti pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak u kojem će se predložiti donošenje odluke o brisanju društvenog vlasništva i prava korištenja te dopuštanje spajanja zemljišnoknjižnog tijela (zemljišta i zgrade) i uknjižbe prava vlasništva za vašu korist kao predlagatelja.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: