Slijedom nekolicine javnih osuda NDH i ustaškog režima od strane predsjednice Republike i predsjednika Vlade, strukture vlasti dijelom su se odmaknule od poticanja politike nacionalizmom nabijenog jednoumlja, no to nije značilo da je ta politika izgubila obilnu medijsku podršku i prisutnost u javnosti, navodi se u GONG-ovom izvještaju o govoru mržnje u medijima u svibnju.

Kritike koje su na postupke Vlade od početka godine pljuštale iz inozemne javnosti odbačene su u nekoliko navrata kao zlonamjerna podmetanja, ali bile su autentične, navodi se u izvještaju. Jačanje povijesnog revizionizma i negacionizma i rehabilitacija NDH, ignoriranje pa i manje ili više otvoreno opravdavanje zazora prema nacionalnim manjinama bile su neke od realnosti društvenog života Hrvatske od formiranja Vlade.

Hrvatska se postupcima aktualne Vlade, osobito onima uperenima prema medijima i organizacijama civilnog društva, odmetnula od puta liberalne demokracije i počela nalikovati režimu kojemu rigidni nacionalizam i toleriranje povijesnog revizionizma predstavljaju ideološku odrednicu i polugu moći, kaže se u izvještaju.

Sedma runda GONG-ovog praćenja medija obuhvatila je razdoblje od 1. do 31. svibnja 2016. godine, s ciljem identificiranja aktera i medija koji plasiraju diskriminatorne i stereotipizirajuće izjave i napise u javnost te konstatiranja kako su one tretirane.

Uzorak medija uvrštenih u praćenje sastojao se od četiri dnevna lista, šest tjednika, četiri televizijske panel-emisije/talk-showa, jedne radijske emisije s emitiranjem uživo te šest internetskih portala.

Sadržaji iz svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. „svjetonazorskih“, odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu i medijskom prostoru.

Iz građe koja je obuhvaćena praćenjem, ovdje su izdvojeni slučajevi koji ocrtavaju najeklatantnije linije problematičnog govora (diskriminatornog, stereotipizirajućeg govora ili govora mržnje) u praćenom razdoblju, uz napomenu kako su se refleksije nekih od njih pojavljivale i u drugim medijskim objavama i polemikama.

0. Kontekst: o prošlosti i sadašnjosti, NDH i nacionalnim manjinama

Na tragu žestokih kritika iz redova vladajuće koalicije, 20. svibnja u Hrvatskom je saboru srušen izvještaj pučke pravobraniteljice, uz argumentaciju kako posvećenost zaštiti prava manjina ugrožava prava većine te kako je većinski narod taj kojemu prijeti stvarna ugroza, zbog čega je , po mišljenju saborske većine, izvještaj Pravobraniteljice u segmentu u kojem se odnosi na položaj manjinskih skupina u hrvatskom društvu deplasiran. Ovo potpuno izopačeno razumijevanje svrhe institucija za zaštitu ljudskih prava i zakonodavstva koje štiti prava manjina indikativno je za razinu svijesti o liberalnoj demokraciji kao obliku uređenja koje načelu odlučivanja voljom većine daje nužnu dopunu u obliku pravnih i institucionalnih mehanizama za zaštitu manjinskih prava od diskriminacije, opresije i pokušaja asimilacije. Ovakav pokušaj diskreditacije jedne od središnjih institucija za zaštitu ljudskih prava ujedno je indikativan i za postojanje određenih političkih pretenzija na to tijelo i njegov budući smjer djelovanja.

1. Bujica-Narod.hr: huškačka sinergija

Krajem travnja, glumac Rene Bitorajac izveo je u eteru Radija Antena satirični prepjev Mi, Hrvati, nabijen stereotipima o hrvatskoj svakodnevici i raznim društvenim pojavama, uključujući i netoleranciju. No, u izokrenutom razumijevanju odnosa između satire i neprihvatljivog govora, ovaj nastup nije mogao ostati bez brze i ekstremne reakcije.

Nekoliko dana kasnije, 6. svibnja, emisija Bujica započela je prilogom posvećenim upravo Bitorajcu, za kojega se navodi kako je potomak partizana te kako živi u elitnom stanu oduzetom od domobranskog generala te je zbog toga njegova cijela obitelj uvijek bila u privilegiranom položaju. No, ono što je bilo posebno upadljivo u prilogu o Bitorajcu bio je kadar u kojem je jasno prikazana tabla s adresom na kojoj glumac navodno stanuje, kao i sama zgrada i njezino neposredno okružje.

2. Luka Prcela: s oltara u slavu NDH na javnoj televiziji

U sklopu propovijedi na misi u Splitu održanoj 8. svibnja koja je izravno prenošena na HTV1, prior dominikanskog samostana u Splitu pater Luka Prcela izgovorio je rečenicu:

…Ja ne mogu nikako oprostiti ovo što je Kolinda Grabar Kitarović izjavila da Nezavisna Država Hrvatska nije bila nezavisna i da je bila zločinačka.

te kako:

…nismo mi [Hrvati] bombardirali ni Dresden ni Hamburg. Koga smo mi zapravo ubili izvan svojih granica?

3. Luka Podrug o ideologiji i institucionalizaciji anti-antifašizma

U emisiji Bujica 20. svibnja gostovao je splitski gradski vijećnik iz redova HČSP-a Luka Podrug. Govoreći o temeljima hrvatske državnosti i kritizirajući pritom spomen ZAVNOH-a kao temelja hrvatske državnosti u Izvorišnim osnovama Ustava RH kao ideološki odabir, Podrug nije propustio istaknuti svoj stav kako je temelj hrvatske državnosti:

…Domovinski rat, naslonjen na deseti travnja [1941., datum proglašenja NDH] kao klicu neovisnosti.

4. Dnevno: čitateljski komentar o manjinskim pravima

Portal Dnevno od 30. svibnja objavio je, navodeći kako se radi o pismu čitateljice, tekst pod naslovom STUDENTICA ‘OPRALA’ POLITIČARE: Srbi traže svoja prava u zemlji koju su krvnički mučili, a svaki Hrvat koji voli zemlju je ‘ustaša’. Govoreći o aktualnim podjelama u hrvatskom društvu, tekst se dotiče i pitanja prava nacionalnih manjina:

Glavna nacionalna manjina su Srbi (4%), dok od ostalih 20-ak manjina svaka čini manje od 1% stanovnika. U Hrvatskoj koja je pogođena Domovinskim ratom 1991., Srbi traže svoja prava. Te ne tako davne 1991. srpski agresori su izvršili napad nad Hrvatskom.

5. Mržnja 2.0.1.

Napokon, i u ovome izvještaju vrijedi spomenuti neke od komentara pod člancima na internetskim portalima u svibnju, ovoga puta na portaluDnevno. Glavna tema: izbjeglice i migranti – društveno ranjiva skupina posebne ranjivosti na javno stvaranje zazora i mržnje. Komentare huškačkog i mrzilačkog sadržaja, među kojima i ovakve, uredništva internetskih publikacija mogu i trebaju moderirati, budući da komentari čine sastavni dio njihovih medijskih objava.

 

Izvještaj o praćenju medija od 1. do 31. svibnja možete preuzeti ovdje.