(Ne)podobni

Piše: Dušan Cvetanović

Politički potresi koji se sad već u pravilnim razmacima od godinu dana događaju na hrvatskoj političkoj sceni vrlo često koče normalan rad drugih važnih državnih institucija koje ovise o političkoj …

Politički potresi koji se sad već u pravilnim razmacima od godinu dana događaju na hrvatskoj političkoj sceni vrlo često koče normalan rad drugih važnih državnih institucija koje ovise o političkoj volji Hrvatskog sabora. Takva situacija je utjecala i prošle, a utječe i ove godine na rad Ustavnog suda, sudsko-političkog tijela čiji se rad s pravom osporava već dugi niz godina. Nakon što je prošle godine Sabor u to tijelo smjestio islužene aparatčike HDZ-a i SDP-a, od kojih mnogi nikad nisu bili ni suci, a o pravnoj stručnosti i moralu bi se tek dalo raspravljati, ove godine je na redu izbor dodatna tri suca čiji su mandati istekli ili istječu u julu mjesecu.

Rad Ustavnog suda godinama je opterećen aferama, čudnim odlukama i izborom sudaca čije biografije nisu dostojne tako visoke institucije. Političko kadroviranje došlo je do punog izražaja prošle godine, kada je Sabor dvotrećinskom većinom, političkim dogovorom HDZ-a i SDP-a, u Ustavni sud instalirao ljude poput Josipa Leke, Ingrid Antičević Marinović i Davorina Mlakara, koji je samo nekoliko mjeseci prije optužen u javnosti za lažno predstavljanje pred policijskim tijelima Republike Austrije.

Ove godine trima sucima istječe mandat, pa je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u aprilu raspisao javni poziv za kandidature na koji se, uz trenutačne suce Miroslava Šeparovića, Antuna Palarića i Matu Arlovića, javilo još devet kandidata. Najzanimljiviji među njima svakako su dva javnosti poznata pravnika, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić i Sulejman Tabaković, pravnik zaposlen u Ministarstvu uprave koji već godinama upozorava na ratni zločin pljačke civilnog stanovništva tokom privatizacije. S obzirom na to da smo navikli da se u instituciju kao što je Ustavni sud u pravilu ulazi preko politike, a ne zahvaljujući pravnom znanju i istaknutom društvenom djelovanju, za očekivati je da će ova dvojica izvanrednih pravnika otpasti u nekom od eliminacijskih krugova, a da će povjerenje saborskih zastupnika ponovno dobiti igrači HDZ-a i SDP-a, što Šeparović, Palarić i Arlović svakako jesu, a ako i nisu, ne predstavljaju nikakvu opasnost za te strukture pa su više nego podobni za te funkcije.

Mislav Kolakušić jedan je od rijetkih sudaca, ako ne i jedini, koji je sa svoje sudačke pozicije odlučio ući u beskompromisne polemike s izvršnom i zakonodavnom vlašću. Takav stav jednog sudaca na ovim prostorima je nezapamćen, a javne kritike koje već godinama upućuje vladajućima, najprije SDP-u zbog predstečajnog zakona, a sad i HDZ-u zbog Ovršnog zakona i leks Agrokora, stvorile se od njega ikonu kod velikog dijela razočaranih birača koji su izgubili svako povjerenje u državne institucije, a pogotovo u pravosuđe.

Njegovi okršaji s bivšim ministrom financija Slavkom Linićem izbacili su na površinu malverzacije koje su se odvijale pod okriljem Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kada su razni “poduzetnici” sami sebi otpisivali milijunska dugovanja, dok su mali vjerovnici ostali bez mogućnosti naplate, zbog čega su mnogi i propali. Nakon bure u javnosti i argumentirane kritike suca Kolakušića, Zakon je popravljen barem u onom dijelu koji sprečava otvoreni kriminal pod zaštitom države.

No tu nije bio kraj njegovim okršajima sa zakonodavcem, koji je i dalje izbacivao protuustavne zakone pisane isključivo radi bogaćenja male skupine ljudi. Pravilno detektiravši da se u Hrvatskoj može ostati bez kuće i zbog duga od 20 kuna, Kolakušić je izvršio pravi medijski blickrig i u gotovo svim informativnim emisijama danima upozoravao hrvatsku javnost, ali i vlast na nakaradnosti Ovršnog zakona. Istovremeno je ponudio alternativu, pozivajući se na vrlo dobra zakonska rješenja susjednih nam Austrije i Slovenije. I konačno, Kolakušić je oštro napao leks Agrokor, prozvavši taj zakon protuustavnim iz razloga što je pisan isključivo za jednu osobu – Ivicu Todorića i jedno poduzeće – Agrokor. Zbog svojih javnih stavova oko tog zakona, ali i zbog svog cjelokupnog javnog djelovanja, uskoro je izuzet iz stečajnog postupka protiv Konzuma.

Ukratko, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić svojim je javnim djelovanjem učinio više koristi za ustavni poredak Republike Hrvatske nego što je Ustavni sud učinio u 25 godina. Točnije rečeno, Ustavni sud svih ovih godina gotovo u potpunosti ignorira svoju ustavnu zadaću, a to je kontrola ustavnosti zakona koje donosi Hrvatski sabor, a svoje djelovanje ograničava na rješavanje ustavnih tužbi i druge manje bitne nadležnosti.

Navedeni razlozi i reference ujedno su najveća prepreka sucu Kolakušiću da ga ove godine dvotrećinska saborska većina potvrdi za ustavnog suca. Politička oligarhija jednostavno si ne može dopustiti takav luksuz da u tako važnom tijelu ima čovjeka koji ne mari za njihove međusobne dogovore i interese.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: