Sukladno čl. 1070 Zakona o obveznim odnosima (N. N. br. 35/2005) neovlašteni korisnik motornog vozila odgovara trećim osobama umjesto vlasnika i jednako kao vlasnik.

Pored neovlaštenog korisnika i solidarno s njim odgovara i vlasnik vozila, ako je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koje su se trebale brinuti o vozilu, omogućio neovlašteno korištenje vozila. Neovlašteni korisnik je osoba koja u vrijeme štetnog događaja koristi vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom vozila, niti je član obitelji vlasnika odnosno član njegova kućanstva, a niti joj je vlasnik predao vozilo u posjed.

U pravilu motornim vozilom podrazumijeva se osobni automobil, traktor, kamion, motor-bicikl, razne motorne samohodne kosilice, freze i sve ono što se kreće snagom vlastitog motora bilo na prometnici, bilo van prometnice, na njivama, seoskim putovima i sl. Na primjer kombajn za vršenje žita, razni malčeri i strojevi koji se koriste na njivama, a imaju vlastiti pogon zasnovan na kretanju vlastitim motorom. U praksi se događa da se ove naprave posuđuju na upotrebu ili se njima koriste neovlašteno razni korisnici bez suglasnosti vlasnika. Ako pri tome nastane neka šteta trećoj osobi postavlja se pitanje odgovornosti za nastalu štetu. Tu se još postavlja pitanje ne samo neovlaštenog korisnika nego i pitanje tko je treća osoba jer zakonodavac baš insistira ne samo na neovlaštenom korisniku nego i na trećoj osobi i na krivnji vlasnika vozila.

Neovlašteni korisnik motornog vozila je svaka osoba koja je u vrijeme nastanka štete koristila motorno vozilo bez suglasnosti vlasnika vozila, ali istodobno nije član njegova domaćinstva, niti joj je vlasnik predao vozilo u posjed. To znači da je neovlašteni korisnik došao u posjed ne samo bez suglasnosti vlasnika nego i protiv njegove volje. Bila bi to krađa vozila ili samovolja dolaska u posjed koja po vlasniku nije dozvoljena, a da pri tome vlasnik nije neovlaštenom korisniku vozilo dao  u posjed već se neovlašteni korisnik domogao vozila na svoju ruku i pri tome je prouzročio neku štetu. Pri tome vlasnik vozila ne smije biti kriv za dolazak vozila u ruke neovlaštene osobe, ali ne smije biti krivnje ni osoba koje se trebaju brinuti o vozilu. Isto tako neovlašteni korisnik motornog vozila ne smije biti zaposlen kod vlasnika vozila u vezi s pogonom vozila, kao što ne smije biti ni član kućnog domaćinstva (obiteljskog kućanstva) jer u protivnom neće biti neovlašteni korisnik. Na primjer neće biti neovlašteni korisnici zaposlenici kod vlasnika vozila poput automehaničara, vozača ili drugi zaposlenici koji su se dužni brinuti o motornom vozilu i pogonu vozila.

Vlasnik vozila ipak će odgovarati za nastalu štetu zajedno s neovlaštenim korisnikom ako je svojom krivnjom omogućio neovlaštenom korisniku da dođe u posjed motornog vozila. Na primjer ako je vlasnik vozila propustio zaključati vozilo ili ga je ostavio na mjestu gdje je takvo vozilo dostupno svakom pa je kao takvo došlo u ruke neovlaštenom korisniku zbog nebrige vlasnika. To će biti slučaj da je vlasnik motornog vozila ostavio vozilo ispred na primjer kakve gostionice s ključevima u vozilu koji su omogućili ulazak u vozilo i pokretanje vozila nekoj neovlaštenoj osobi. Bit će to i slučaj kada vlasnik preko noći ostavi vozilo na njivi ili prometnici bez nadzora. Kao i osobe koje su se dužne brinuti o pogonu vozila jer su zaposlene kod vlasnika u vezi njegova pogona. To je krivnja vlasnika vozila koja ga čini suodgovornim kao i neovlaštenog korisnika.

Županijski sud u Bjelovaru bavio se tim spornim pitanjem pa je od tamo došla i jedna presuda koju treba radi primjera kratko spomenuti. To je presuda br. Gž-1493/11 od 22. 03. 2012. godine gdje stoji: «Za štetu koju pretrpe treće osobe u svezi s pogonom motornog vozila, odgovara njegov vlasnik, kako je propisano odredbom čl. 1069 st. 1 Zakona o obveznim odnosima (N. N. 35/05 i 41/o8). Međutim, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da V. S. i H. M., koji su u pogon stavili traktor, tuženica niti ne poznaje, da oni nisu članovi njezina domaćinstva (obiteljskog kućanstva), niti su kod nje zaposleni, niti im je ona predala traktor u posjed, a niti ih je ona na bilo koji drugi način ovlastila da se mogu koristiti njezinim traktorom, pa je prvostupanjski sud pravilno zaključio da su oni bili neovlašteni korisnici predmetnog traktora koji je i prouzročio štetu na osobnom automobilu, a što je u skladu s člankom 1070 st.3 ZOO-a.»

Dalje presuda kaže:»Prema čl. 1070 st. 1 ZOO-a, neovlašteni korisnik motornog vozila odgovara trećim osobama umjesto vlasnika i jednako kao vlasnik. Osim neovlaštenog korisnika, i solidarno s njim, odgovara i vlasnik motornog vozila ako je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koje su se trebale brinuti o vozilu, omogućio neovlašteno korištenje motornog vozila. Predmetni traktor imao je kabinu, ali u nju se može ući sa stražnje strane i uz pretpostavku da se zaključaju vrata, kako i proizlazi iz iskaza svjedoka I. I., koji je kao djelatnik policije obavio očevid na licu mjesta. Predmetni traktor stavlja se u pogon pomoću ključa, što je redovit i uobičajen način stavljanja traktora u pogon, ali tuženica nije ostavila ključeva u traktoru, već su H. M. i V. S. traktor stavili u pogon uz pomoć odvijača, što nije redovit, niti uobičajen način stavljanja traktora u pogon.»

Iz rečenog sud izvlači opći zaključak koji se može općenito primijeniti za sve slučajeve iste ili slične prirode, a koji glasi: «Ako vlasnik vozila nije svojom krivnjom ili krivnjom osoba koje su trebale brinuti o vozilu, omogućio neovlašteno korištenje motornog vozila, u tom slučaju za štetu koja tim vozilom bude pričinjena trećoj osobi, odgovara samo neovlašteni korisnik bez vlasnika motornog vozila.»