U Zagrebu održan Drugi kongres «Privrednikovih» stipendista i srpske omladine s temom “Mladi Srbi u Hrvatskoj: potraga za identitetom”

– Prošetajte ulicama Zagreba, pogledajte table, zgrade, prelistajte stranice naše povijesti i vidjet ćete koliki je doprinos Srba Hrvatskoj, našem uspjehu u političkim, kulturnim i svim drugima sferama društva.

Pametno društvo i mudra politika različitost identiteta, različitost nacija i vjeroispovijesti prepoznat će kao svoje prednosti i to će iskoristiti za opće dobro, a slijepa politika to će iskoristiti za konfrontacije, sukobe, stvaranje napetosti i tenzija u društvu. Danas borba za dobro, znači borbu za slobodu svakog od nas da se ponosi svojim identitetom, da ga razvija i da svojim identitetom doprinosi zajedničkom dobru, rekao je Ivo Josipović predsjednik Republike Hrvatske pozdravljajući učesnike Drugog kongresa «Privrednikovih» stipendista i srpske omladine koji je 26. oktobra u Novinarskom domu u Zagrebu okupio preko 200 «Privrednikovih» stipendista i predstavnika mladih iz svih krajeva Hrvatske. Tom prilikom predsjednik Josipović, također, istakao je da «Privrednik» provodi hvale vrijedan, humanitarni posao pomaganja mladim na njihovom putu školovanja i obrazovanja bez čega nema budućnosti bilo koje zajednice, pa tako ni srpske. Ustvrdio je da je veoma važno da se ovom humanitarnom društvu vrati njegova oduzeta imovina, čijim bi povratom «Privrednik» još uspješnije ostvarivao svoju misiju pomaganja u školovanju omladine, osiguravao sigurnije, redovitije i veće stipendije.

– Imovinu treba vratiti, ne samo «Privredniku», nego i svima onima kojima je oduzeta za vrijeme Drugog svjetskog rata i poslije njega. Pozivam nadležne da to učine i zaista ne vidim razloga da se to ne učini. Ukoliko u nekim slučajevima zbog zakonskih odredbi, taj povrat nije moguć, Vlada mora naći način da se ta društva obeštete, poručio je izvršnoj vlasti predsjednik Josipović.

– U teškoj ekonomskoj krizi i bez vlastite imovine, «Privrednik» sve teže dolazi do sredstava za stipendiranje, dok su potrebe učenika i studenata, posebno onih s povratničkih područja, veoma velike. Siromaštvo i besperspektivnost njihova je sudbina. Istovremeno ta područja s velikim privrednim potencijalima postala su pustoš u svakom pogledu. Stipendirajući učenike i studente s tih područja «Privrednik» želi pomoći u njihovoj revitalizaciji. Nažalost, ta naša nastojanja rijetko tko prepoznaje, a još manje podržava, ustvrdio je Nikola Lunić, predsjednik Srpskog privrednog društva «Privrednik» obraćajući se učesnicima Kongresa u ime organizatora i dodao da društvo u kojem živimo i djelujemo nije idealno, ali da nam nitko ne može, niti smije osporiti pravo da ga popravljamo, činimo boljim, pravednijim i humanijim.

– Što danas znači biti Srbin u Hrvatskoj? Da li to znači imati manje šanse za vlastiti napredak i uspjeh? Da li za Milicu, Miloša, Jovana ima nade ili im je namijenjena sudbina odlaska ili asimilacije ili u najboljem slučaju getoizacije? Da li biti Srbin u Hrvatskoj, posebno za vas mlade, znači nositi teško breme nekakve imaginarne i nametnute krivice? Da li biti Srbin u Hrvatskoj znači još uvijek osjećati strah, upitao se Lunić i poručio mladima da s ovog kongresa odu hrabriji, s više samopouzdanja, s više nade i da u svojim sredinama izražavaju svoje stavove, da se izbore za svoju slobodu.

U sklopu ovogodišnjeg kongresa «Privrednikovih» stipendista i srpske omladine, kojeg je organiziralo Srpsko privredno društvo «Privrednik» uz financijsku pomoć Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, svečano su uručeni ugovori o stipendiranju za 11 učenika srednjih škola i 11 studenata iz Fonda «Vladimir Matijević» i za dva odlična studenta iz Fonda «Ivana Vujnović».

– Dragi stipendisti, u vašim životima danas je poseban dan, postajete dio «Privrednikove» porodice, postajete «Privrednikovi» pitomci. Čast koja nam je ukazana treba uvijek biti putokaz koji će nas voditi uspjesima i novim poduhvatima. U životu ćemo imati uspone i padove ali sve je to dio puta kojim se stiže do uspjeha. Vjerujte da ćete uspjeti, ako radite marljivo, naporno, i ne odustajte nikada od svojih snova, poručio je «Privrednikov» stipendist Dragan Janković, student četvrte godine medicinskog fakulteta u Osijeku, obraćajući se učesnicima Kongresa u ime stipendista. Janković je u ime nove generacije «Privrednikovih» stipendista obećao članovima i donatorima «Privrednika» da će čuvati tradiciju, učiti jezike i biti nositelji parole: rad, štednja i čestitost utemeljitelja i osnivača «Privrednika» Vladimira Matijevića, i tako ponos precima i uzor generacijama koje će tek doći.

U ime najvećeg «Privrednikovog» donatora Srpskog narodnog vijeća učesnike Kongresa  pozdravio je potpredsjednik SNV-a Milan Eraković poručivši da je ova krovna srpska organizacija uvijek uz njih. Pomoć kako bi do sljedećeg, trećeg «Privrednikovog» kongresa broj stipendista bio još veći, obećao je i predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Narodne skupštine Republike Srbije Aleksandar Čotrić koji je naglasio da je ustavna obaveza Republike Srbije da pomaže svoje sunarodnjake, posebno mlade.

– Sigurno su među vama budući Tesla i Milanković, znameniti Srbi koji su svojim radom postali građani svijeta i s kojima se danas jednako ponose i Srbija i Hrvatska. Neka tako bude i s vama u budućnosti, poželio je Čotrić. Da «Privrednikovi» stipendisti i predstavnici srpske omladine svojim djelovanjem šalju tri poruke ustvrdio je izaslanik predsjednika Narodne Skupštine Srbije Nebojše Stefanovića, narodni poslanik Milorad Linta.

– Prva je poruka da se ne želite odreći svoga srpskog identiteta, druga je da ne prihvaćate politiku da su Srbi iz Hrvatske kolektivni krivci i remetilački faktor, nego upravo suprotno faktor mira, stabilnosti, razumijevanja, međusobnog poštovanja i treća poruka da se želite boriti da Srbi u Hrvatskoj imaju ista prava kao i svi građani Hrvatske kako na osnovu zakona, tako i u praksi, zaključio je Linta.

Tema ovogodišnjeg Kongresa bila je «Mladi Srbi u Hrvatskoj: potraga za identitetom». U radnom dijelu Kongresa o identitetu Srba u Hrvatskoj kao promjenljivoj kategoriji, koja živi i mijenja se govorili su mladi znanstvenici kako iz svoje znanstvene perspektive utemeljene na istraživanjima i primjerima iz prakse, tako i na osnovu iskustva vlastite kože.

O identitetu Srba u Hrvatskoj koji se temelji na ćiriličnom pismu, pravoslavlju, antifašizmu, vojničkoj tradiciji, građanskim vrijednostima, jeziku i književnosti, nacionalnim organizacijama, srpskim strankama, govorio je Filip Škiljan iz Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, ilustrirajući svoje tvrdnje iskazima učesnika istraživanja na uzorku od 36 osoba srpske nacionalnosti s područja cijele Hrvatske. Identitet Srba kao građana Hrvatske razotkrio je Andrej Fajgelj, direktor Kulturnog centra Novog Sada koji je ustvrdio da mnogi Srbi u Hrvatskoj žive neku vrstu podvojenosti ličnog i javnog identiteta.

– Vi ćete intimno biti Srbi, kao što su bili vaši preci, ali u javnom životu zbog različitih pritisaka bit ćete Hrvati ili prikriveni Srbi. No, to ne može trajati dovijeka. Vaša djeca će uglavnom primjećivati vaš javni identitet, rekao je Fajgelj i poručio da je jedini put očuvanja identiteta neprekidno ulaganje i preuzimanje odgovornosti za zajednicu što je permanentna dužnost svakog od nas. O teškim aspektima identiteta i kako je biti Srbin u Hrvatskoj, te što možemo učiniti da ne postanemo nepotpune osobe na osnovu ličnog iskustva govorio je Mirko Sužnjević s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. O jednom od najtežih tereta identiteta Srba u Hrvatskoj – diskriminaciji pri zapošljavanju po nacionalnoj osnovi govorili su Anton Vukelić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta koji je predstavio rezultate istraživanja provedenog 2008. godine na područje privatnog sektora u Zagrebu, te Nemanja Relić iz Srpskog demokratskog foruma koji je govorio o diskriminaciji pri zapošljavanju u javnoj upravi na područjima povratka. Koliko je tema nacionalnog identiteta aktualna i interesantna za mlade govori i otvorena diskusija koja se razvila nakon tematskih predavanja. Po mišljenjima, stavovima i iskustvima mladih, jasno je da biti Srbin u Hrvatskoj nije lako ni poželjno. Ali isto tako pred izazovima dvostrukog identiteta i teškim izborima vidljiva je zabrinutost mladih zbog mogućnosti gubitka ili odricanja od identiteta pod pritiscima, što ulijeva nadu da nastojanja u očuvanju srpskog imena i identiteta traju i imaju perspektivu.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email