Milana Kreća: Godinama zagovaramo jednostavniju proceduru stambenog zbrinjavanja

Piše: Paulina Arbutina

Udruženje građana Projekt građanskih prava (PGP) Sisak od svog osnivanja 1999. bavi se statusnim pitanjima srpskih povratnika na području Sisačko-moslavačke županije. Tokom proteklih 15 godina u ovom udruženju na hiljade …

Udruženje građana Projekt građanskih prava (PGP) Sisak od svog osnivanja 1999. bavi se statusnim pitanjima srpskih povratnika na području Sisačko-moslavačke županije. Tokom proteklih 15 godina u ovom udruženju na hiljade povratnika dobilo je pravni savjet ili neku drugu konkretnu pomoć.

O iskustvima u dosadašnjem radu i još uvijek, nažalost, neriješenim problemima povratničke populacije razgovarali smo s predsjednicom PGP-a Milanom Kreća.

Za koje povratničke probleme možemo reći da su riješeni i da spadaju u prošlost?

Problemi koje ima povratnička populacija rješavaju se još i danas. Međutim, možemo reći da je načelno okončan problem obnove kuća i problem konvalidacija radnog staža, te da se ophođenje državnih službenika prema povratničkoj populaciji s godinama poboljšalo. Možemo također reći da se situacija povratnika koji nemaju državljanstvo Republike Hrvatske znatno popravila donošenjem Zakona o strancima iz 2013. godine. Naime, po njemu se stalni boravak može odobriti strancu koji je imao prebivalište u RH na dan 8. listopada 1991., a koji je korisnik programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, što dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice, i za kojeg je utvrđeno da se vratio s namjerom da trajno živi u Hrvatskoj. Dakle povratnici ne moraju prolaziti proceduru u trajanju od pet godina kako bi dobili stalni boravak.

Bez suvišne birokracije

Koji su problemi ostali?

Najdugovječniji problem je stambeno zbrinjavanje. On zahtijeva hitno rješavanje, a povratnici na to čekaju i po više godina. Od podnositelja zahtijeva se prikuplja suvišna i u konačnici nepotrebna dokumentacija, što je usmjereno na smanjenje broja podnositelja zahtjeva. Podnošenje zahtjeva mora se obnavljati svakih šest mjeseci, što je apsurdno i suprotno Zakonu o općem upravnom postupku. Prikupljanje navedene dokumentacije iziskuje i znatna financijska sredstva, pogotovo zato što se ta papirologija mora prikupljati u svim mjestima prebivališta i boravišta stranke od 1991. godine. PGP godinama zagovara pojednostavljivanje procedure stambenog zbrinjavanja. Mnoge stranke odustaju od stambenog zbrinjavanja upravo zbog toga što ne mogu udovoljiti administrativnim zahtjevima. Neki postupci traju deset i više godina. Država se pravda nedostatnošću sredstava za ovu svrhu, što smatramo lošom izlikom jer to nije problem novijeg datuma za koji nije bilo moguće osigurati sredstva, posebno stoga što je stambeno zbrinjavanje međunarodna obaveza RH prema pristupnim pregovorima o ulasku u EU.

Jedno vrijeme bilo je aktualno da povratnici moraju državi vratiti sredstva uložena u obnovu kuća u kojima trenutno ne žive…

PGP nije imao takvih predmeta jer toga, prema našim saznanjima, na našem području djelovanja nije bilo. No imali smo takvih slučajeva na području zapadne Slavonije. Ti postupci koji su se vodili protiv korisnika prava na obnovu bili su zaista nepravedni prema vlasnicima obnovljenih kuća. Oni su prekinuti izmjenama i dopunama Zakona o PPDS-u iz 2014. godine. Naime, postupci protiv korisnika obnove su obustavljeni, a u slučajevima gdje je započeta ili provedena ovrha, po zahtjevu ovršenika ili nasljednika ovršenika isti će se obeštetiti.

Kod stambenog zbrinjavanja uočljiva je i zakonski propisana razlika između povratnika izvan PPDS-a i na PPDS-u, gdje je opet napravljena razlika između obitelji hrvatske i srpske nacionalnosti?

Potrebno je donijeti zakon koji će omogućiti lakše ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje bez suvišne birokracije za sve građane. Dakle napravljena je razlika ne između obitelji hrvatske i srpske nacionalnosti, već između branitelja i naseljenika s jedne strane, te povratnika s druge strane. Dakle treba pojednostaviti proceduru stambenog zbrinjavanja i omogućiti povratnicima otkup stambenih jedinica po povoljnijim uvjetima.

Povratnike konstantno prati i problem konvalidacije radnog staža u državnim i javnim službama te društvenim firmama iz ratnih godina. Koliko je taj problem povezan s politikom, a koliko s financijskim teškoćama države?

Kao što sam već rekla, problem konvalidacije je u velikoj mjeri riješen, tako da je velik broj povratnika konvalidirao radni staž, uključujući i poljoprivredni. Konvalidacija radnog staža povezana je s voljom države da se taj problem riješi, no u velikoj mjeri je i financijsko pitanje, jer bi konvalidacijom veći broj korisnika ostvario pravo na mirovinu. Tako je u posljednjih nekoliko godina teže konvalidirati radni staž nego ranije. Naime, u samom postupku dokazivanja staža nadležna tijela najčešće odbijaju zahtjeve stranaka s obrazloženjem da nema dokaza u mjerodavnim evidencijama i ne prihvaćaju izjave svjedoka, iako ZOMO u čl. 99 to propisuje, kao ni ostale dokaze stranka: zdravstvene iskaznice, različita rješenja ili radnu knjižicu koja je sukladno odlukama Ustavnog suda pravno relevantan dokument kojim se dokazuju postojanje i duljina radnog staža. Dakle stranke koje imaju sve dokaze da su radile i bile osigurane u vrijeme trajanja rata ne mogu to svoje pravo ostvariti, jer bivaju odbijene na svim instancama upravnog postupka, pa i pred Upravnim i Ustavnim sudom. Pokušali smo slati aplikacije Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, no on ih je odbio kao nedopuštene jer se odnose na period prije nego što je RH ratificirala Europsku konvenciju o ljudskim pravima, odnosno prije nego što je ona u Hrvatskoj stupila na snagu.

Neovlaštena ulaganja

Dugi niz godina vukao se i problem neovlaštenih ulaganja?

Neovlaštena ulaganja su problem koji se godinama rješava. Pozitivna je vijest da se nazire volja države da se ti predmeti riješe. Naime, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji je ustanovljen 2013., zaista ulaže trud da se ti predmeti riješe u korist vlasnika imovine, jer se radi o neovlaštenim ulaganjima trećih osoba. Naziru se sklapanja pojedinih nagodbi. Nadamo se da će se ti postupci riješiti pozitivno za naše stranke. Temelj za rješavanje tih predmeta daje Zakon o PPDS-u, tako da ne bi trebalo biti prepreka da se vlasnici imovine izuzmu od plaćanja tražbina i troškova parničnog i ovršnog postupka.

U mnoštvu problema pojavljuju se i novi. Po novom Zakonu o socijalnoj skrbi mnoga prava povratničkog stanovništva su ukinuta. Kako povratnici mogu dokazati da od traktora starog 30 godina ne mogu preživjeti?

Novim Zakonom o socijalnoj skrbi nisu ukinuta povratnička prava. Naime, pravo na socijalnu pomoć za sve je podnositelje (bez obzira na to jesu li povratnici, manjine, ugrožene skupine) teško ostvarivo. Iako građani u prvostupanjskim postupcima najčešće bivaju odbijeni s obrazloženjem da imaju u vlasništvu osobni automobil, posjeduju tuđe vozilo, traktor i sl., podnositelji moraju dokazati da na primjer traktor star 30 godina ne mogu prodati i iz dobivenog iznosa se uzdržavati. U konkretnom slučaju, treba predložiti da se izvrši očevid, po potrebi vještačenje.

Uspijevaju li građani to dokazati?

S obzirom na to da je Zakon o socijalnoj skrbi stupio na snagu 1. siječnja ove godine, ostaje da se vidi kako će se primjenjivati u praksi. Naime, PGP još uvijek nema drugostupanjskih rješenja iz kojih bi se vidjelo kako drugostupanjsko tijelo reagira na navode iz žalbi da se radi o automobilu koji je nužan obitelji radi prijevoza djece i/ili starijih članova liječniku ili da se radi o starom traktoru itd.

Stranke zastupate i pred pravosudnim organima?

Udruge pružaju primarnu pravnu pomoć, dakle pomoć u upravnim postupcima, daju opće pravne informacije i savjete i zastupaju stranke u upravnim postupcima. Odvjetnici pružaju sekundarnu pravnu pomoć, tj. u sudskim postupcima. Tako određuje Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. No PGP nastoji svojim strankama pomoći i pri ostvarivanju prava na sekundarnu pravnu pomoć, kroz popunjavanje zahtjeva, savjetovanje i sl. PGP može, sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, zastupati stranke samo pred upravnim organima. Osim PGP-a, postoje mnoge udruge koje pružaju besplatnu pravnu pomoć. Neke su, kao i PGP, registrirane pri Ministarstvu pravosuđa i za ovu su godinu dobile od Ministarstva sredstva za pružanje besplatne pravne pomoći, koja nisu dostatna za normalno funkcioniranje udruga. PGP pruža pravnu pomoć u najširem opsegu u kojem je to zakonom dopušteno. Teško je reći da je usluga pružanja pravne pomoći dovoljna. Na nacionalnom nivou gotovo sigurno nije, jer nema dovoljno udruga koje se time bave, nema odvjetnika u manjim mjestima itd. No PGP u Sisačko-moslavačkoj županiji ima preko 18.000 stranaka i preko 50.000 predmeta. Možemo reći da se trećina predmeta uspješno okonča. PGP vodi brigu da se stranci pruži pravna pomoć od početka do kraja, dakle od pravnog savjeta pa do Europskog suda za ljudska prava, ako je potrebno.

Koliko su građani uopće obaviješteni o zakonskim promjenama i svojim pravima?

Zakonske promjene danas su dostupne mlađoj populaciji, koja ih bez teškoća može pronaći na raznim internetskim stranicama. Međutim, tumačenje zakonskih normi je nešto za što oni nemaju dovoljno znanja, pa tada traže besplatnu pravnu pomoć. Starijoj populaciji pojedine zakonske odredbe nisu dostupne, a ni jasne. PGP je mišljenja da građani još uvijek nisu dovoljno obaviješteni o svojim pravima. Upravo radi toga oformili smo besplatni pravni telefon 0800 200 098, namijenjen upravo starijim građanima koji nemaju financijskih sredstava doći po savjet, a žive u najudaljenijim ruralnim mjestima. Također smo tiskali bilten “Moja prava”, a uspostavljena je i web-stranica www.moja-prava.info.hr gdje građani mogu pronaći najnovije zakone, razne obrasce i vijesti te postaviti pitanje pravnom savjetniku.

Nije li to prekomplicirano za nekog povratnika starije dobi sa slabim primanjima i slabom ili nikakvom prometnom povezanošću?

Jeste, prekomplicirano je. Iz tog razloga PGP ima područne urede u Glini, Dvoru, Hrvatskoj Kostajnici, Vrginmostu, Krnjaku i Topuskom, te se nastojimo što više približiti povratničkoj populaciji koja živi u ruralnim područjima. To radimo i kroz mobilne timove, odnosno terenske posjete pravnih savjetnika i asistenata strankama koje nisu u mogućnosti zbog starosti ili bolesti, nedostatka financijskih sredstava, nepostojanja javnog prijevoza ili slično doći u urede PGP-a. Tako rade i neke druge udruge. Nažalost, država ne razmišlja na taj način o tim svojim građanima.

Pomaci nabolje

Da li su problemi povratnika adekvatno prezentirani javnosti?

Probleme povratničke populacije najviše prezentiraju različite organizacije civilnog društva koje se bave tom problematikom. Najčešće se radi o udrugama koje su provedbeni partneri UNHCR-a. Na primjer, PGP je u suradnji s UNHCR-om ove godine obilježio u Sisku Svjetski dan izbjeglica, gdje su bili prisutni svi relevantni dionici te se govorilo o povratku izbjeglica i besplatnoj pravnoj pomoći kao ključnom momentu u ostvarivanju građanskih prava. Mislim da načelno hrvatska javnost misli da su problemi povratka izbjeglica okončani, a što je vrlo logično, jer je protekao dugi niz godina.

Nakon toliko godina ipak su vidljivi neki pozitivni signali u rješavanju problema izbjeglica i povratnika…

Prema iskustvu i praksi PGP-a, pozitivnih signala ima. Kao što je već rečeno, oni se tiču reguliranja statusa povratnika i postupanja MUP-a i policijskih uprava i postaja, kao i Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji zaista nastoje riješiti predmete neovlaštenih ulaganja i najteže predmete stambenog zbrinjavanja. Na primjer, i vi ste pisali o slučaju iz Vrginmosta, gdje stranka B. V. godinama živi u zaista neljudskim uvjetima, u ruševnoj kući. Ona je uz pomoć PGP-a prikupila sve potrebne dodatne dokumente iz Srbije, te je u očekivanju pozitivnog rješenja Ureda državne uprave Sisačko-moslavačke županije. Također, sve se poduzima da se stambeno zbrinu stanovnici prognaničkog naselja Male Gorice kraj Petrinje, od kojih neki tamo žive preko deset godina, a neki su još i više godina bili smješteni u različitim kolektivnim smještajima. Teško je reći što pozitivni signali znače nakon toliko godina, no mislim da je bitno da se neke stvari makar i sada rješavaju, jer još uvijek ima izbjeglica koje su zainteresirane za povratak, za obnovu svoje imovine, za ostvarivanje svojih prava… Ovdje bih opet spomenula predmete neovlaštenih ulaganja, jer imamo stranku N. P. iz Petrinje koja se već 15 godina bori da ostvari svoje pravo na kuću. Nadamo se da će taj predmet uskoro biti pozitivno riješen. Takvim strankama je bitno da ima promjena nabolje, iako, nažalost, postoji velik broj ljudi koji su izbjegli iz Hrvatske i odustali od povratka, jer se njihovi problemi nisu rješavali na vrijeme i na primjeren način.

 

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: