Relativno mala izlaznost na manjinske izbore, što pripadnici nacionalnih manjina gube, a što dobijaju izlaskom i izborom svojih predstavnika, kao i očekivanja manjina od evropskih izbora, bile su teme o kojima se s voditeljem Sašom Kosanovićem razgovaralo na tribini ‘Manjinski izbori – prilika koju mnogi propuštaju’ održanoj 9. aprila u prostorijama Privrednika u Zagrebu.
– Prava manjina zavise od političke volje, a politička volja zavisi o broju ruku u Saboru. Zbog toga su manjinski zastupnici garant manjinskih prava predviđenih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina – rekao je zastupnik SDSS-a Boris Milošević.
– Za lokalne izbore vlada najveći interes što pokazuje izlaznost od 50 do 60 posto, izlaznost na izbore za Evropski parlament kreće se oko 20 posto, dok je izlaznost na manjinske izbore manja jer se radi o izboru za tijela koja u javnosti nisu prepoznata. Mnogi ljudi nisu upućeni u izbore jer mediji o tome šute, za njih se izdvajaju manja sredstva, a broj biračkih mjesta je oko tri do četiri puta manji nego za ostale izbore. Često se dešava da biračko mjesto ne bude u mjestu u kojem žive pripadnici nacionalnih manjina, pa oni moraju putovati i po 20 – 30 kilometara da bi ostvarili svoje pravo – rekao je Milošević.
Naglasio je da slabost manjinskih vijeća leži u njihovim ovlastima koje nisu definirane, a za promjene u Ustavnom zakonu trebaju glasovi dvije trećine zastupnika. Imajući na umu srećom neuspjele pokušaje da se prava manjinskih zastupnika i manjina generalno smanje, bilo bi teško postići tu većinu.
Ukazao je na raznovrsne odnose vijeća i sredina u kojima djeluju, pri čemu je kao pozitivan primjer naveo Vijeće srpske nacionalne manjine u Varaždinu koje ima jako dobre kontakte i suradnju s lokalnom zajednicom, ali ionako ne može napraviti mnogo. Značaj nedavno usvojenog Zakona o izboru manjinskih vijeće i predstavnika je velik jer do sada za izbore nisu postojala pravila.
Jelena Nestorović iz Srpskog narodnog vijeća naglasila je da teret mobiliziranja ‘manjinaca’ da iziđu na izbore leži na manjinskim organizacijama, vijećima i predstavnicima.
– Nije pošteno sve prebacivati na manjinske predstavnike, ali se ni oni ne smiju prati od odgovornosti – rekla je i ukazala na problem da su u nekim vijećima ljudi koji ne djeluju, niti puštaju druge da se okušaju na tim pozicijama.
Antonija Petričušić, docentica na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, za malu izlaznost, ali ne samo na manjinske izbore, ‘okrivila’ je nepovjerenje prema institucijama s jedne te nezainteresiranost i neupućenost građana s druge strane.
– Dobro je da je donijet zakon o izborima, ali bi trebalo da zakonom o vijećima definiramo njihova prava i obaveze, kako bi se povećalo njihovo učešće u javnom životu – rekla je Petričušić.
Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović
