Kultura i ekumenizam u kupini i drači Bukovice

Piše: Maša Samardžija

„Duga iznad Krke“ projekt je koji posljednje tri godine promiče očuvanje kulturne baštine Bukovice. Prva slična manifestacija, „Duga iznad Zrmanje“, održana je u selu Žegaru, a tri godine se održavala …

„Duga iznad Krke“ projekt je koji posljednje tri godine promiče očuvanje kulturne baštine Bukovice. Prva slična manifestacija, „Duga iznad Zrmanje“, održana je u selu Žegaru, a tri godine se održavala manifestacija „Duga iznad kule“ u Islamu Grčkom u suradnji s Društvom za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića „Mostovi“.

Ilija Krneta

Pokretač projekta, Kistanjac Ilija Krneta, ističe kako mu je želja da se Bukovica istakne kao poseban turistički brend prepoznatljiv u svijetu. U prilog tome svakako ide činjenica da se od 17 dobara nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj, njih pet može pronaći u Bukovici, a to su nijemo kolo, groktenje (ojkanje), suhozid, mediteranska prehrana, a Hrvati na tom prostoru njeguju i klapsku pjesmu.

„Projekt Duga iznad Krke specifičan je po tome što polaznici doživljavaju ljepotu kraja, njegove okuse, boje, mirise i zvuke“, ističe Krneta.

U ljetnim mjesecima u Kistanjama se održavaju razne radionice kojima je cilj očuvanje nematerijalne kulturne baštine kao što su radionice ojkanja i gradnje suhozida, izrada narodne nošnje, njegovanje tradicionalnih specijaliteta, ali i brojni drugi kulturni sadržaji u sklopu manifestacije „Kistanjski zalasci sunca“, na kojima je prošle godine gostovao i jedan od najpoznatijih pjesnika u regiji, Enes Kišević.

Motiv četverokuke

Krneta ističe kako mu je cilj da se u manifestacije uključe stvaraoci iz Bukovice koji su rasuti po cijelom svijetu, da svojim kreativnim doprinosom, promocijom knjiga, filmova, izložbama fotografija, doprinosu promicanju kulturne baštine Bukovice, ali i njenog turističkog potencijala. „Često u ovim manifestacijama sudjeluju ljudi koji su već aktivni u srpskim institucijama, u Prosvjeti, Privredniku, SNV-u. Moja ideja je da animiramo ljude iz cijelog svijeta da daju svoj doprinos njegovanju kulture“, ističe Krneta te zaključuje: „Lako je napraviti kulturni događaj u Beču ili Parizu, ali u kupini i drači je izazov“.

Osim kulture, u Bukovici se pokreće i promocija ekumenizma. 2015. godine iz ruske pravoslavne crkve u Bariju u kistanjsku rimokatoličku crkvu stigle su moći sv. Nikole posredstvom pape Benedikta XVI. koji je tom prilikom istaknuo kako je sv. Nikola primjer zajedničkog kršćanstva. U turističkoj ponudi ovoga kraja je i manastir Krka s katakombama iz 1. stoljeća u kojima je, prema crkvenim izvorima, sv. apostol Pavle propovijedao kršćanstvo tokom svog hodočašća po Sredozemlju. U Bukovici se mogu pronaći i crkve s dva oltara, rimokatoličkim i pravoslavnim. Krneta smatra da je to s jedne strane odraz siromaštva, ali s druge strane pokazatelj da su se ljudi na tom prostoru u istoj crkvi molili istom bogu.

Nesumnjivo je da Bukovica krije brojne ljepote i vrijednosti, kako prirodne, tako i kulturne i religijske. Ovaj često zanemareni dragulj u sebi skriva turistički potencijal koji, zaslugom neumoljivih Bukovčana, polako postaje brend prepoznatljiv daleko izvan svojih granica.

Slap Manojlovac na rijeci Krki

 

Naslovna fotografija: Mićo Samardžija


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: