SKD Prosvjeta poziva na književni susret s pjesnikom i prozaistom Milošem Kordićem, u četvrtak, 13. decembra, u 18 sati, u Centralnoj biblioteci SKD-a ‘Prosvjeta’ u Zagrebu.
O njegovom književnom stvaralaštvu, rodnoj Baniji i Banijcima s Kordićem će razgovarati urednik izdavaštva SKD-a Prosvjeta Čedomir Višnjić i mladi pjesnik, također Banijac, Branimir Kršić.
Pasus iz Kordićeve knjige „Bilo jednom na Baniji: knjiga osjenčenih sjećanja i blagih podsjećanja“ (Zagreb, SKD ‘Prosvjeta’, 2018):
Odmah po ulasku u ograđeni prostor sajma, uhvatili smo mjesto na istočnoj strani. Dolaze nakupci. Nude cijenu. Otac bi i pristao, ali majka ni da čuje. Nakupci dolaze i prolaze. Jeb mu zube, veli otac, ako ti vako nastaviš, junčić će jope za Komogovnu. Valjda ja znam, veli majka. (Inače, majka je u našoj kući, pored načitanog oca, ratnog učitelja, nepokolebljivog antikomuniste i antiseljačkoradnog zadrugarstva, bila, a tako je ona govorila za sebe, i advokat, i doktor za ljude, i apotekar, i najbolji stručnjak za povrće…) Onda su oni otišli u grad, a ja ostao da pazim i da onome ko pita kažem cijenu koju je majka odredila.
[pullquote class=”full”]
Miloš Kordić je rođen je 1944. godine u Komogovini, na Baniji (Hrvatska).
Školovao se u Jošavici (petrinjskoj), rodnom selu, Petrinji i Zagrebu. Radio je kraće vrijeme u prosvjeti, zatim u privredi, a neko vrijeme, u Beogradu, bio je u statusu slobodnog umjetnika. Uređivao je novine, časopise, radio i televizijske programe, a uredio je i više knjiga drugih autora. U književnosti se javio 1963. godine. Objavljivao je u najznačajnijim listovima, časopisima i u emisijama radio-stanica bivše Jugoslavije, a od 1991. godine – Srbije. Uvršćen je u veći broj antologija poezije, proze i književnosti za djecu.
Objavio je knjige:
poezija: Postojalo jedno more (1966), Spavač čistog sna (1968), Grumen (1971), Odavde do rata (1972), Caprag (1976), Dinosaur (1977), Izrezano oko (1982), Disanje leda (1985), Rezači drame i kruha (1989), Najava zime (1990), Nasljedne pjesme (1992), Crna biljka jabuka (1995), San o Borhesu (1998), Izabrane pjesme (1999), Tiho pristajanje (2004), Šuma (2013), Predvečerje (2016);
poeme: Sloboda je nauk preduboki (1976), Šuma na rukama (1981);
pjesme za decu: E baš neću (1971), Sunce vrti suncokrete (1985), i drugo izdanje (1986), i slikovnica: Pođimo, pođimo (1987, pjesmu izabrala i ilustrovala akad. slikar Ljubica Cukon);
priče i pripovijetke: Konjanik (1982), Đavolov šestar (2001), Kao tačke u praznini (2005);
roman: Daždevnjak (2014);
književna monografija o Književnoj nagradi Željezare Sisak: Knjiga za dalje (1986);
kratki eseji, ogledi i zapisi: Propušteno (2005), Grumen zemlje očinje (2016);
knjiga o rodnom selu: Azbučnik sela Komogovine (2014).
Dobitnik je nagrade „Sava Mrkalj“ Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Zagreb za poseban doprinos razvoju kulture Srba u Hrvatskoj, nagrade Pečat varoši sremskokarlovačke za zbirku pjesama Predvečerje, Plakete „Krajiškog privrednika“ za životno djelo, nagrade „Braća Micić“ za životno djelo, Srebrnog prstena Umjetničkog bratstva manastira Krka…
Do 1991. godine živio u Sisku, a od tada živi u Beogradu.
[/pullquote]
