Javna rasprava o novoj medijskoj politici u Hrvatskoj

Piše: P-portal.net

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 10. juna održan je još jedan krug javne rasprave o novoj medijskoj politici (NMP) u Hrvatskoj. Na tribini su govorili predstavnici Ministarstva kulture Milan …

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 10. juna održan je još jedan krug javne rasprave o novoj medijskoj politici (NMP) u Hrvatskoj.

Na tribini su govorili predstavnici Ministarstva kulture Milan F. Živković i Boris Postnikov, novinar Jutarnjeg lista Drago Hedl i slobodni novinar Goran Flauder iz Osijeka, predsednik Županijskog veća HND-a i novinar regionalnog centra HRT-a u Osijeku Davor Lončarić, predsednik Hrvatskog udruženja radija i novina Marijan Beljan i zastupnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Dragan Crnogorac. Pozivu na javnu raspravu odazvali su se i predstavnici lokalnih štampanih i elektronskih medija sa područja dve najistočnije hrvatske županije koji su u raspravi učestvovalli nakon izlaganja govornika.

U uvodu je predstavljena analiza stanja u medijima i položaja novinara u njima. Prema onome što je iznešeno zaključeno je kako stanje u novinarstvu danas u Hrvatskoj nije nimalo obećavajuće. Novinari su pod sve većim pritiskom ne samo politike, nego i oglašivača koji od njih zahtevaju „ugodno medijsko okruženje“ za njihove oglase, zatim poslodavaca, a na kraju i čitalaca kojima sve više treba podilaziti kako bi novine bile prodavani.

Jedan od velikih izazova postavljen pred profesiju novinara su i nove tehnologije koje polako preuzimaju ulogu ne samo u prenosu vesti nego i u njihovom stvaranju. Od novinara se zahteva da rade mnogo, da rade više poslova odjednom (sami snimaju, fotografišu, pišu, montiraju i čitaju vest koju su zabeležili) i da rade za malo novca. U tako postavljenim okolnostima pored toga što stradaju novinari strada i njihov krajnji proizvod, a to je vest koja je zbog toga nepotpuna, neistražena do kraja i na kraju možda i netačna.

U takvim uslovima rada, upozorili su govornici, nemoguća je uža specijalizacija novinara za određene oblasti, istraživačko novinarstvo postaje nedostižno, a kvalitet obrađene vesti rapidno je smanjen. Sve to deluje i na ukupno stanje u društvu koje zbog neinformisanosti nije u stanju da prepozna vrednosti za koje se treba boriti što odgovara onima koji informacijama žele da manipulišu u cilju ostvarivanja vlastitih interesa ili interesa nekakvih politika, formalnih ili neformalnih grupa te raznih moćnika.

Pad prihoda od oglašavanja po većoj stopi od stope smanjenja prodaje, kao i visoki troškovi distribucije te cena uvoznih papira, štamparskih materijala i tehnike su na vrhu čitavog niza problema novinskih izdavača.

Predstavnik Ministarstva kulture Milan F. Živković upozorio je da društvo treba da učini sve kako bi zaštitilo i sačuvalo novinarsku profeziju jer je ona jedan od najvažnijih faktora u zaštiti njegovih demokratskih vrednosti.

– Mi smo samo u poslednjih nekoliko godina izgubili polovinu novinara iz hrvatskih medija i to zapravo znači upola manje vesti, a upola manje vesti znači upola manje otkrivenih slučajeva teške korupcije. Dakle, gubitak novinarske zaposlenosti, povećanjem radnog opterećenja i povećanjem pritiska na novinare, jer ne mora njega neko da cenzuriše, dovoljno je naterati ga da radi kao crnac prekovremeno i dobili smo prekrasno vreme za korupciju. Kada tome dodamo i stare oblike pritisaka baš direktne cenzure, kada se novinarima zabranjuje da nešto objave ili da se novinarima istraživačima ne samo preti nego ih se i fizički napada, vidimo da je situacija u novinarstvu zaista katastrofalna, rekao je Živković.

Sa tom ocenom slaže se i novinar Jutarnjeg lista Drago Hedl koji smatra da država treba da sačuva svoje medije kao i svako nacionalno blago.

– Kada za deset, petnaest ili sto godina neko bude proučavao istoriju mora da posegne za medijima da vidi šta se dogodilo. Nema drugog načina da se sazna šta je bilo, usmena predaja nije ta na osnovu koje se piše istorija. To su važne stvari koje ostaju ili ne ostaju zabeležene, a vrlo je važno i to kako su zabeležene. To, „kako“ je i najpresudnije. Mislim da u Evropi i svetu sazreva jedan stav da medije treba sačuvati, a ne samo prepustiti ih tržištu. Novinarstvo ipak ima jednu višu dimenziju. Ono građanima treba dati tačnu i potpunu informaciju da bi kasnije mogli odlučivati o nekim situacijama kao što su na primer izbori ili referendum, rekao je Hedl.

Ako je situacija loša u medijima uopšte, nije teško zamisliti kakva je situacija u medijima koji se bave problemima nacionalnih manjina. Na to je upozorio zastupnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Dragan Crnogorac. On je postavio jednostavno pitanje jesu li nam novine preskupe i pledirao na izmene zakona kojima bi manjinama bilo olakšano osnivanje medija na jezicima nacionalnih manjina kao i njihovo finansiranje.

Bilo je predloga da se slično kako je to rešeno u muzičkoj industriji zakonom o ZAMP-u nešto slično uradi i sa zaštitom autorskih prava novinara jer i novine ljudi čitaju po kafićima ili raznim čekaonicama kao što slušaju i muziku. Predlagane su i izmene poreza, oslobađanje od PDV-a i olakšice u nabavci papira i sl.

Uz raspravu o ciljevima i merama NMP, glavni zadatak ovih javnih rasprava je usklađivanje interesa, kako bi se postigao što širi konsenzus o eventualno spornim pitanjima. Pritom će se sigurno ukazati potreba evaluacije predloga i argumenata koji iz toga proisteknu. Ministarstvo kulture će Nacrt predloga Nacionalne medijske politike uputiti Vladi i Saboru na raspravu i usvajanje, nakon čega može uslediti akcioni plan sa detaljnim popisom mera, rokovima realizacije i zaduženjima te njihova konačna realizacija.

 

Izvor: ZVO, autor: Slavko Bubalo

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: