Izgovori, obmane i spinovi

Piše: P-portal.net

Svi smo krivi i molimo za još malo strpljenja, priopćavaju neimenovani izvori u vlastima naklonjenim glasilima. Kako iznenada doznajemo, potvrda o drugom udaru recesije nije nimalo iznenađujuća, iako nas je …

Svi smo krivi i molimo za još malo strpljenja, priopćavaju neimenovani izvori u vlastima naklonjenim glasilima.

Kako iznenada doznajemo, potvrda o drugom udaru recesije nije nimalo iznenađujuća, iako nas je sadašnja vlast u predizbornoj kampanji uvjeravala posve suprotno. Trenutno su u modi najave da će tek četvrti kvartal donijeti određene znakove mogućeg izlaska iz gliba u kojeg smo upali još 2008. godine. Na ovome smo mjestu nekoliko puta nabrajali ekonomske pokazatelje sve drastičnijeg pada u vrijeme prošle vlade, koja isprva nije niti priznavala da se bliži velika ekonomska kriza, a kasnije je nastavila zabijati glavu u pijesak. Izgleda da ćemo i ovu vladu morati iz mjeseca u mjesec pratiti kao crni kroničari sve dubljeg potonuća, ali i bezidejnosti koja se iscrpljuje isključivo u saniranju proračuna, koji poprima fetišistički značaj, dok se ostali ekonomski aspekti zanemaruju.

Dok je naš bruto društveni proizvod u prvom kvartalu «tresnuo» o zemlju s minus 1,3 posto, države famozne eurozone ukupno bilježe različite rezultate: Njemačka se odavno othrvala recesiji pa sada njen brod plovi uz 1,2 postotnu pozitivu, Grčka je u minusu od 6, 2 posto, Portugalu BDP pada 2,2, a Italiji 1,3 posto. Baltičke zemlje i dalje vuku EU naprijed sa 4 do 5 postotnim rastom, a iza njih jašu samouvjerene Poljska i Češka, države koje su iz socijalizma izašle gotovo s gaćama na štapu, ali su se pametno razvijale za razliku od nas koji smo sami sebe vrlo vješto destruirali. Valja dodati da čak Bugarska i Rumunjska koje u našim krugovima još uvijek služe kao predmeti sprdnje, imaju 0,5 postotni pozitivni rast.

Opću depresiju kod kuće pojačava i podatak da su troškovi života u svibnju narasli 4 posto, čemu je najviše doprinijelo poskupljenje energenata (plina, struje) te vode i komunalnih usluga, sve kao posljedica vladine liberalno ideološki opterećene politike «tržišnih cijena koje imaju biti usklađene s onim u Evropskoj uniji». Iako su prihodi u Hrvatskoj daleko ispod onih u razvijenim državama EU, usklađenje cijena je prihvaćeno prilikom pregovaranja za ulazak u ovu međudržavnu zajednicu, neinformirani građani su to odobrili na referendumu prilično uvjerljivom većinom, pa ćemo sada uživati u plodovima ove odluke.

Naravno, tu je i povećanje PDV-a na 25 posto, zbog čega je veći dio trgovaca po običaju unaprijed «neznatno korigirao cijene». Poskupljenja bi mogla uzeti dodatnog maha upravo sada, kada nastupa još jedna turistička sezona te se svakom gostu nastoji bezobrazno izbiti i zadnja lipa iz džepa.

Vladini stručnjaci za spinove i odnose s javnošću podivljale cijene hrane pripisuju općem porastu na svjetskim tržištima. No svakom laiku koji povremeno putuje preko granice jasno je da domaći veletrgovci dodatno pretjeruju s nabijanjem cijena. Tako je u travnju meso poskupjelo nevjerojatnih 6,3 posto, a opći porast cijena hrane iznosio je 2,6 posto. Prognoze kazuju da će iz navedenih razloga ovogodišnja inflacija premašiti 3 posto, iako se Vlada nadala jednom postotku manje.

Od najavljivanih investicija u vrijednosti 16 milijardi kuna, na vidiku nema ništa, pa se domaća javnost zgraža (Jutarnji list) da su nas «u stranim investicijama pretekle čak Srbija, Albanija i Crna Gora». Ministar financija Slavko Linić našao je dežurne krivce pa optužio INA-u i HEP za pad proizvodnje od devet posto.

Sve u svemu, u ovom kratkotrajnom mandatu nova vlada je emitirala posve zabrinjavajuću količinu isprika i obmana pa joj se sve manje može vjerovati – a to je film kojeg smo odavno gledali.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: