U nedjelju, 31. maja 2015. godine održat će se četvrti po redu izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u gradovima i općinama, županijama i Gradu Zagrebu. Birališta će biti otvorena od 7 do 19 sati.

Pravo izaći na izbore, birati i biti biran, imaju svi državljani Republike Hrvatske pripadnici nacionalnih manjina s prebivalištem na području jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se izbori provode. Provjera upisa u registar manjinskih birača može se obaviti najkasnije do srijede, 20. maja, u službi za opću upravu ureda državne uprave u županiji i Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba i to prema mjestu prebivališta. 

Odluku o raspisivanju ovih izbora donosi Vlada. Državno izborno povjerenstvo (DIP), županijska izborna povjerenstva, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori provode ove manjinske izbore.

Kandidate mogu predlagati udruge nacionalnih manjina registrirane u Republici Hrvatskoj i sami birači. Dvije ili više udruga mogu predlagati zajedničke kandidate. Birači, također, mogu predlagati nezavisne kandidate.

Kandidati se biraju većinskim izbornim sustavom u kojem cijelo područje općine ili grada, županije ili Grada Zagreba čini jednu izbornu jedinicu. Izabran je onaj kandidat koji dobije najviše glasova birača koji su glasali.

Vijeća nacionalnih manjina biraju se u onim gradovima i općinama u kojima pripadnika neke nacionalne manjine ima najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu, odnosno tamo gdje neka nacionalna manjina broji više od 200 pripadnika, te u županijama na čijem području živi više od 500 pripadnika neke nacionalne manjine. Manjinska vijeća na nivou županije broje 25 članova, u gradovima 15, a u općinama 10 članova.

U općinama, gradovima i županijama u kojima nema dovoljno pripadnika neke manjine da bi se formiralo manjinsko vijeće, ali ih ima najmanje 100, biraju se manjinski predstavnici.

Članovi vijeća i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno tajnim glasanjem na period od četiri godine.
Više vijeća radi usklađivanja i unapređivanja zajedničkih interesa mogu osnivati koordinacije vijeća nacionalnih manjina. Više od polovine vijeća nacionalnih manjina područne (regionalne) samouprave mogu osnovati nacionalnu koordinaciju vijeća nacionalnih manjina za područje Republike Hrvatske.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina propisuje nadležnost manjinskih vijeća. Manjinska vijeća imaju pravo:
– predlagati tijelima općine, grada i županije mjere za unapređivanje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njenom području, uključujući davanje prijedloga općih akata tijelima koja ih donose, a kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu;
– isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima općina, gradova i županija;
– biti obaviješteni o svakom pitanju o kome će raspravljati radna tijela predstavničkog tijela općine, grada i županije, a tiče se položaja nacionalne manjine;
– davati mišljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih stanica na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjena nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja.

Prema Ustavu Republika Hrvatska je nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika nacionalnih manjina (njih 22 koje su u Ustavu imenovane) i ostalih manjina koje nisu imenovane. Nacionalna manjina definirana je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina kao skupina hrvatskih državljana čiji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni pripadnici imaju etnička, jezična, kulturna i vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja.

Do sada je izlaznost na manjinske izbore bila vrlo slaba. Razlog tomu je slaba informiranost o nadležnosti, ulozi i značaju manjinskih vijeća i predstavnika u očuvanju i jačanju manjinskih identiteta, medijska nezainteresiranost za ove izbore kao i nedovoljna i slaba kampanja samih učesnika ovih izbora.

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email