“Brendiranje” Tesle

Piše: Olivera Radović

Multimedijalni spektakl, najavljen i kao najveći umetnički projekat moderne hrvatske istorije, otvorio je prošle nedelje svoja vrata posetiocima hrvatske prestonice. Interaktivna izložba “Nikola Tesla – Mind From The Future” otvorena …

Multimedijalni spektakl, najavljen i kao najveći umetnički projekat moderne hrvatske istorije, otvorio je prošle nedelje svoja vrata posetiocima hrvatske prestonice. Interaktivna izložba “Nikola Tesla – Mind From The Future” otvorena je u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, a trajaće čak četiri meseca, nakon čega će putovati u svetske metropole u kojima je veliki naučnik ostavio najveći trag: Njujork, Pariz, Budimpeštu, Prag i na kraju Dubai. Više od 300 dizajnera, scenarista i producenata radilo je na izložbi koja predstavlja umetničko viđenje Teslinog života i rada od 1899. do 1943. godine. Autorka i kustos izložbe je Helena Bulaja Madunić koja je u nesvakidašnji umetnički događaj uložila desetogodišnji autorski rad, zajedno sa međunarodnim umetnicima koji svoju kreativnost izražavaju na područjima filma, animacije, video-umetnosti i tehničke inovacije. Dom Hrvatskog društva likovnih umetnika, koje je i partner izložbe, tako je postao prostorna galerijska instalacija kroz koju će posetioci i fizički prolaziti kroz Teslin um.

Čast da otvori ovu “produkcijsku i umetničku senzaciju u regionu i svetu” pripala je predsednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović, pod čijim se visokim pokroviteljstvom izložba i odvija. Ništa manje od predsednice, ali i od drugih pokrovitelja, posetilaca i promotera nije se ni očekivalo. Teslini izumi su promenili svet, njegove patente i danas primenjujemo u svakodnevnom životu, a njegovo ime treba da je na ponos svima u čijoj je domovini rođen ili čijem rodu pripada. Međutim, u “brendiranju” Teslinog imena napravljeno je par vidljivih “propusta”.

U zemlji u kojoj se pre 161 godinu Nikola Tesla rodio mnogi njegovi sunarodnici ni danas, u 21. veku, još nemaju struje. Mnoga domaćinstva u samoj Lici, iz koje je Tesla potekao da bi na području električne struje dao ogromne doprinose civilizaciji, bez struje su i dan-danas. Možda predsednica sa ovom poražavajućom činjenicom nije bila upoznata pre nego što je krenula na svečano otvaranje spektakularne izložbe. Jer za sve vreme svog predsedničkog mandata ni jednom nije posetila neko srpsko selo ili neku opštinu sa većinskim srpskim stanovništvom ili onu gde funkciju načelnika obavlja osoba srpske nacionalnosti. Potrefilo se da su baš u tim mestima mnoga domaćinstva bez struje. Možda bi pre odlaska na otvaranje impozantne izložbe koja se prostire na 1200 kvadratnih metara pomislila da ne samo da će mnogo vode proteći Dunavom već i Nijagarinim vodopadima pre nego što izumi naučnika i pronalazača koga “brendira” budu prevaziđeni. Pa bi onda, brendirajući najznamenitijeg Srbina rođenog na području današnje Hrvatske, razmislila u kakvim uslovima žive njegovi sunarodnici. Tad bi se možda, za početak, odazvala nekom od poziva iz srpske zajednice i institucija.

Pored predsednice, četiri ministarstva, Grada Zagreba i ostalih, svoj doprinos u pokroviteljstvu izložbe dala je i Gimnazija Karlovac, ista ona koju je pohađao Tesla i ista ona koja je odbila da ponese njegovo ime. U godini kada je obeležavala 250 godina postojanja i kada se slavila 160. godišnjica rođenja najpoznatijeg đaka te škole, tadašnja uprava gimnazije, uprkos inicijativi i peticiji da se škola preimenuje, odbila je da škola ponese ime po svom najslavnijem učeniku.

Bez podrške institucija, a na inicijativu paroha gospićko-smiljanskog i zahvaljujući pomoći pojedinaca, nakon višedecenijskog propadanja i mogućnosti urušavanja, obnovljeni su ovog leta spomenici Teslinih roditelja. Spomenici koje je on podigao na pravoslavnom groblju Jasikovac u Gospiću, na kom počivaju njegovi sumeštani i koje je još uvek zapušteno…

Nikola Tesla može i treba da bude hrvatski brend, a izložba na kojoj su vrhunski umetnici predano radili jedan je od dobrih koraka ka tome. Međutim, pre nego što se prestane sa institucionalizovanim stigmatiziranjem preostalih Srba u Hrvatskoj, pre nego što se jasno i nedvosmisleno u hrvatskoj javnosti najpre ne osvesti a onda i obznani da je najveći hrvatski brend ujedno i doprinos Srba iz Hrvatske, dok se ne ispoštuju njihova osnovna ljudska prava i dostojanstvo, svako brendiranje je neukusno i neiskreno.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: