U Budimpešti 1813. godine priredio je prvu svjetovnu i građansku pozorišnu predstavu na srpskom jeziku pod nazivom „Kreštalica“, a 1835. godine u Kragujevcu osnovao je prvo samostalno pozorište u Srbiji. Predstava „Kreštalica“ bila je prekretnica zato što je tada srpski jezik prvi puta ušao u pozorišnu dvoranu i zato što je svijet pozorišta tada prvi put ušao u srpski jezik
Izvorne pjesme koje sam od drugih čuo, sačuvao sam mojim glasom i ja sam te pjesme pjevao i pjevam ih i danas. Običaje i način života sam zapisivao i pretvorio u knjige. Ima u tim mojim knjigama ličkih šala, raznih anegdota… Puno toga mi je moja majka kazivala
Ne strah od zagrljaja, od rukovanja, ne strah od pristupa na ulici i od razgovora. Potrebno je da se povežemo, da naša unutarnja bogatstva počnu međusobno komunicirati. Tada ćemo zaista svi biti bogati
Pravoslavna crkva je u različitim fazama i na razne načine, uglavnom vrlo rezervirano, gledala na ponovno ujedinjavanje kršćanskih crkava, upravo zbog tog bolnog iskustva unijaćenja, odnosno prisilnih prelazaka iz pravoslavlja u katolicizam
Ljudi treba da budu to što jesu, ali da nacionalno određenje: Srbin, Hrvat, Bošnjak ili nešto drugo, nije nekome niti prednost niti mana. Svako nasilno naturanje nekog skupnog narodnog imena nije dobro. Takvi pokušaji izazivaju odbojnost u sredinama ne samo gdje su Srbi većina, nego i Hrvati
Između istinskih hrišćanskih vernika, pravoslavaca i katolika, ne može biti loših odnosa. I jedni i drugi se krštavaju u ime Oca, Sina i Svetoga Duha, i jedni i drugi čekaju Gospoda Isusa Hrista da ukine smrt. Na istom smo putu
Beograd je oko 1910. imao oko 80 hiljada stanovnika i 23 politička glasila… Jedni su bili za „kontrolu štampe“, drugi za njenu potpunu slobodu. Jedni su bili protiv senzacionalizma i skandala u novinama, dok se u isto vrijeme polovina aktera u medijskom prostoru Srbije nije pridržavalo osnovnih postulata pristojnosti
U „Znakovima pored puta“ Andrić se pita zašto balkanske zemlje, čak i preko svojih najboljih predstavnika, ne mogu da uđu u krug prosvećenog sveta i odmah odgovara – zato što kod nas ne postoji dovoljno poštovanja čoveka, njegovog punog dostojanstva i pune unutrašnje slobode
Pobjedu u Velikom ratu Srbija je skupo platila. Prema podacima Konferencije mira u Parizu 1919. Srbija je izgubila 1.247.435 ljudi, odnosno 28 posto cjelokupnog stanovništva ili 60 posto muške populacije
Turska je „jedinstveno obdarena zemlja“ zbog pozicije na razmeđu kontinenata i historijskog nasljeđa Osmanskog carstva. Balkan je u „prvom pojasu“ zemalja gdje treba najintenzivnije obnavljati osmansku kulturu i tradicije kroz jačanje kulturnih i ekonomskih veza s lokalnim muslimanskim stanovništvom, „kome treba vratiti osmanski identitet“, smatra Ahmet Davutoglu, nekadašnji turski premijer i ministar vanjskih poslova
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
