Arheološkim istraživanjima na Bribiru brišu se tragovi Srba

Piše: P-portal.net

Bribirska gradina koja je smeštena na prelazu između Bukovice i Ravnih Kotara u Dalmaciji radi svog strateškog položaja imala je kroz prošlost poseban značaj. Za lepog vremena pogled sa gradine …

Bribirska gradina koja je smeštena na prelazu između Bukovice i Ravnih Kotara u Dalmaciji radi svog strateškog položaja imala je kroz prošlost poseban značaj. Za lepog vremena pogled sa gradine preko Ravnih Kotara dopire sve do plavog Jadrana. Malo je mesta na ovim prostorima koja su u svojim kulturnim slojevima sačuvala tragove prošlosti kao što je to učinio Bribir, pa su ga mnogi nazivali „naša Troja“.

Život je ovde počeo da pulsira još od mlađeg kamenog doba jer su ispod Bribirske glavice na lokalitetu Krivače utvrđeni neolitski ostaci. U poslednjem milenijumu p.n.e. Bribirska glavica postaje utvrđeno naselјe plemena Liburna koje je reka Krka delila od drugog ilirskog plemena Delmata, po kojima je i Dalmacija dobila svoje ime. Dolaskom Rimlјana obnovlјeni su raniji bedemi i naselјe je uživalo status municipija – Municipium Varvariae.

Nakon prosperiteta u prvim vekovima, u vreme Seobe naroda Varvaria je doživela teške dane. Od toga vremena ostali su napušteni objekti izloženi stalnom propadanju.

Iz ranog srednjeg veka na Bribirskoj glavici su skromni tragovi, ali od XII veka ovo naselјe postaje središte moćne hrvatske porodice Šubića, od kojih se posebno ističe Pavao I Šubić Bribirski „ban Hrvatske i gospodar Bosne“. Za Mladena III Šubića bila je udata Jelena, sestra srpskog cara Dušana, koja je pri svome dvoru imala i pravoslavni hram. Jelena je posebno ostala upamćena kao ktitorka manastira Krke, koji je podignut sredinom XIV veka i ostao kroz istoriju svetionik srpstva i pravoslavlјa.

Tursko poroblјavanje promenilo je i etničku sliku ovog područja. U borbama protiv Turaka, a na strani Mlečana, ratovale su čuvene srpske porodice Jankovića, Smilјanića, Mandušića, Sinobada… Ostaci iz ovog turskog perioda, a posebno utvrda koju su podigli Mlečani svedoči i o njihovom prisustvu na Gradini.

Pravoslavni Srbi od tog vremena žive u kontinuitetu u naselјima koja su podigli ispod Bribirske glavice. Prisustvo Srba zasvedočeno je sa hramom svetog Joakima i Ane koji potiče iz XIV veka.

Kulturna zajednica grada Skradina, zajedno sa Zavodom za zaštitu spomenika iz Šibenika, zanemaruju pomenute činjenice koje govore o prisustvu Srba, i na postavlјenim informativnim tablama ne spominju pravoslavne svetinje na Bribiru. Osim toga, uklonjen je i ogradni zid koji su podigli meštani da bi sačuvali grobove svojih predaka. Poznata je činjenica da je sredinom 80-ih godina prošlog veka bila pokrenuta akcija oko izmeštanja groblјa, a za novu lokaciju određen je prostor sa severne strane Gradine. I danas su vidlјivi tragovi zida i nasip koji je bio određen za novu lokaciju.

Danas je Bribir u Šibensko-kninskoj županiji i njegovi malobrojni žitelјi provode usamlјeničke dane. Prema popisu iz 1991. godine u selu je živelo 549 stanovnika, od čega 517 Srba (94%) a prema popisu iz 2001. godine bilo je samo 79 stanovnika. Budući da je reč o starijoj populaciji, njihov broj je svake godine sve manji.

Ono što u poslednje vreme posebno zabrinjava meštane su arheološki radovi koji se izvode kod pravoslavne crkve Svetog Joakima i Ane, ispod čijih temelјa stoji rotonda koja se datira u Justinijanovo vreme tj. u VI vek. Time ona postaje prva među takvim građevinama u Dalmaciji, starija i od Svetog Donata u Zadru. Tokom istraživanja išlo se do „samog dna“, pri čemu su uklonjeni i grobovi koji su se nalazili neposredno do same crkve. Prema svedočenju meštana, kosti pokojnika su smeštene u zajedničku grobnicu. Budući da nažalost ovde više ne žive oni čiji pokojnici tu počivaju, izgleda da je sve dozvolјeno pa i prenošenje zemnih ostataka pokojnika bez znanja njihovih potomaka. Svakako ostaje pitanje ko je dao pristanak da se ova istraživanja odvijaju i da li će to uticati na statiku, što može imati dalekosežne posledice i dovesti do devastacije i urušavanja samog hrama.

Izvor: Politika,

autor: Milojko Budimir, muzejski savetnik u penziji, generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: